ZAGREB, 25. listopada (Hina) - Rashodi državnog proračuna, bez otplata inozemnih zajmova, iduće će godine iznositi 80,2 milijarde kuna, što je nominalno 4 posto više nego u ovoj godini, u kojoj će rashodi nakon rebalansa iznositi 77,1
milijardu kuna, izjavio je danas ministar financija Mato Crkvenac.
ZAGREB, 25. listopada (Hina) - Rashodi državnog proračuna, bez
otplata inozemnih zajmova, iduće će godine iznositi 80,2 milijarde
kuna, što je nominalno 4 posto više nego u ovoj godini, u kojoj će
rashodi nakon rebalansa iznositi 77,1 milijardu kuna, izjavio je
danas ministar financija Mato Crkvenac.#L#
Više bi proračunskih sredstva iduće godine trebala dobiti sva
gospodarska ministarstva, a prioritet i dalje ostaju znanost i
obrazovanje, kazao je Crkvenac na konferenciji za novinare u
Banskim dvorima.
Vladine koordinacije jučer su raspravile prijedlog proračuna za
iduću godinu i prijedlog rebalansa za ovu, a Vlada bi ih trebala
prihvatiti na posebnoj sjednici u srijedu.
Proračune prati i paket 10-ak posebnih dokumenata i zakonskih
prijedloga.
Tako bi se izmjenama zakona o porezu na dohodak neoporezivi osobni
odbitak mjesečno povećao sa 1250 na 1500 kuna te uvelo niz olakšica,
primjerice smanjenje porezne osnovice za iznose kupnje lijekova i
ortopedskih pomagala, liječenje u inozemstvu bez ograničenja, kao
i 50 posto mjesečne najamnine podstanara. Poreznu osnovicu bit će
moguće smanjiti i kupnjom ili gradnjom stana i kuće, anuitetima za
stambene kredite. Cenzus za ostvarivanje te olakšice bio bi
godišnji dohodak do 90.000 kune i to bez uračunatih doprinosa, a
mjesečno bi olakšica iznosila 1000 kuna.
U drugo će čitanje, ali izmijenjen, biti upućen i zakonski
prijedlog o doprinosima za obvezno osiguranje. Prema novom
prijedlogu, rad učenika i studenata bit će vezan samo uz plaćanje
doprinosa za ozljedu na radu, a autorski i umjetnički honorari neće
biti podvrgnuti plaćanju doprinosa za obvezno osiguranje, dok će se
kao osnovica doprinosa za samostalne umjetnike utvrđivati najniža
mjesečna osnovica.
Kako je izvijestio Crkvenac, najveći porast u proračunu iduće, u
odnosu na ovu godine, očekuje Ministarstvo za europske
integracije, 47 posto. Slijedi niz gospodarskih ministarstva
kojima se proračunske stavke uvećavaju 15 do 36 posto -
gospodarstva 35,9 posto, poljoprivrede 20,4 posto, obrta i
poduzetništva 19 posto, javnih radova i graditeljstva 15,5 posto,
turizmu 15,1 posto, a Ministarstvu pravosuđa namijenjeno je
povećanje 18,6 posto proračunskih sredstava.
Najveće pak smanjenje može očekivati Ministarstvo obrane, kazao je
Crkvenac.
(Hina) db/bn ds