CRKVENAC NAJAVIO REBALANS OVOGODIŠNJEG I OSNOVE PRORAČUNA ZA 2003.

Crkvenac najavio rebalans ovogodišnjeg i osnove proračuna za 2003. Ministarstvo financija predložit će rebalans ovogodišnjeg proračuna kojim bi se pokrili povećani rashodi na nekim stavkama za oko 1,3 milijarde kuna, ali i ostvarile uštede veće od toga, tako da bi ukupni rashodi proračuna za ovu godinu bili manji od utvrđenoga, najavio je danas ministar financija Mato Crkvenac. Unatoč povećanju stanovitih rashoda pronaći ćemo rješenja za uštede tako da bi rebalans značio smanjenje ukupnih rashoda, izjavio je Crkvenac nakon današnjeg sastanka s čelnicima vladajuće koalicije kojima je iznio prijedlog o rebalansu ovogodišnje proračuna i osnove proračuna za iduću godinu. O tome će sutra početi i rasprava među članovima Vlade na zajedničkoj sjednici Vladinih koordinacija. Crkvenac je čelnike vladajuće koalicije upoznao s izvršenjem ovogodišnjeg proračuna i tendencijom povećanja rashoda kod plaća u vojsci, policiji i prosvjeti, povećanja izdataka za socijalu, te troškova koji su rezultat kolektivnih ugovora sa sindikatima, kao što su jubilarne nagrade. Ukupni rashodi po tim osnovama bili bi veći oko 1,3 milijarde kuna, kazao je. Ministar financija zato je predložio da se ide u rebalans kojim bi se pokrili ti povećani rashodi, ali i ostvarile uštede veće od tog povećanja. Ako to Vlada prihvati, rebalansom bi se smanjili ukupni rashodi i deficit, kazao je Crkvenac. Kao stavke na kojima bi došlo do smanjenja naveo je materijalne troškove, razne usluge, kao npr. intelektualne, investicijsko održavanje, neke nerealizirane projekte koji nisu ni pripremljeni i sl. Ukupne bi uštede i preraspodjele bile veće od 1,35 milijardi kuna, kazao je, ne želeći iznositi konkretnije brojke. Crkvenac je takav rebalans ocijenio "rebalansom s pozitivnim predznakom", jer bi se njime smanjili ukupni rashodi i deficit. Da nije smanjenja ukupnih rashoda, potrebne bi se preraspodjele izvršile u sadašnjim okvirima, a ne rebalansom, odgovorio je Crkvenac na pitanje zašto sada predlaže rebalans, a još do nedavno je najavljivao da se na rebalans neće ići. Čelnike parlamentrane većine ministar financija upoznao je i s osnovama proračuna za iduću godinu. Kao uporišta prijedloga proračuna za 2003., Crkvenac ističe daljnje smanjivanje deficita i zaduženja. Po njegovim riječima, deficit središnje države smanjio bi se sa ovogodišnjih 4,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 2,6 posto, a opće države sa 5,9 posto na 4,9 posto BDP-a. Uporišta su prijedloga i maksimalna štednja uže države, osiguranje provođenja svih planiranih reformi, orijentacija na podršku razvoju. U prijedlogu proračuna za 2003. predviđa se stanoviti rast plaća, a vezano za mirovine Crkvenac najavljuje da će ukidanje tzv. 'malog zakona' biti amortizirano, što znači da neće biti smanjenja mirovina, osim možda kod dijela benificiranih mirovina. Ministar nadalje ističe da su u prijedlogu i rješenja vezana za problem zdravstva, nastavak obnove, te za pravosuđe i to za zapošljavanje, nove objekte, jaču informatizaciju. Prioriteti proračuna za iduću godinu ostaju obrazovanje, znanost, gospodarstvo i industrija, početak provedbe poljoprivredne reforme, turizam, poticanje malog i srednjeg poduzetništva, i sl. Crkvenac je izvijestio da su čelnici stranaka vladajuće koalicije u cijelosti podržali taj pristup, da su bili čak iznenađeni planom smanjenja ovogodišnjih rashoda, a ne njihovim povećanjem. Dobili smo političku podršku za taj pravac rada, kazao je. Konkretnije o brojkama Crkvenac nije želio govoriti, a to je obrazložio riječima da bi time "zatvorio usta svim ministrima". Na upit je li ipak u proračunu za iduću godinu predviđeno povećanje sredstava za pravosuđe od 50 posto kao što je tražila ministrica, kazao je tek da je to znatno niže od toga, kao i kod niza drugih ministarstava.