REBALANSOM RASHODI MANJI POLA MILIJARDE KUNA, PRORAČUN ZA 2003. OKO 80,4 MILIJARDE

Rebalansom rashodi manji pola milijarde kuna, proračun za 2003. oko 80,4 milijarde Prijedlogom rebalansa državnog proračuna za ovu godinu ukupni bi se rashodi smanjili za oko pola milijarde kuna, a u prijedlogu proračuna za iduću godinu rashodi se, bez otplata inozemnih dugovanja, planiraju u iznosu 80,4 milijarde kuna, što je oko tri milijarde kuna više nego ove godine, izjavio je danas ministar financija Mato Crkvenac. O izvršenju ovogodišnjeg i osnovama prijedloga državnog proračuna za iduću godinu na za javnost zatvorenoj sjednici u vili Prekrižje raspravljaju danas sve tri Vladine koordinacije - za unutarnju i vanjsku politiku, za gospodarstvo i za društvene djelatnosti. Vladine koordinacije, izvijestio je Crkvenac, u osnovi su prihvatile prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna. Rebalansom će se pokriti povećani rashodi za plaće u vojsci, policiji, prosvjeti, znanosti troškovi kao što su jubilarne nagrade. Ti bi rashodi bili ukupno oko 1,4 milijarde kuna veći od plana, kazao je Crkvenac. Uz pokrivanje tih rashoda, rebalansom bi se ostvarile dodatne uštede od još pola milijarde kuna, odnosno za toliko bi bili manji ukupni proračunski rashodi, istaknuo je. Crkvenac je najavio da bi rashodi proračuna za iduću godinu, bez otplata inozemnih dugova, bili 80,4 milijarde kuna (ove godine 77,4 milijarde kuna). Za iduću godinu predviđamo rast rashoda proračuna za 3 milijarde kuna, tj. 3,5 do 4 posto, uz realni gospodarski rast od 5 posto te inflaciju od 2 do 3 posto, kazao je. Crkvenac ističe da je to nastavak započete fiskalne politike koja znači rasterećenje gospodarstva, smanjivanje deficita, smanjivanje zaduženosti, pad kamatnih stopa, ukupnu makroekonomsku stabilnost, i, na temelju toga, niski rast cijena, stabilan tečaj i dinamiziranje gospodarskog rasta. Od konkretnijih brojki, istaknuo je da bi proračun za poljoprivredu iduće godine bio oko 300 milijuna kuna veći nego ove godine, što bi bilo oko 2,3 milijarde kuna. Time se osigurava početak reforme u poljoprivredi, kazao je. Ministar financija ponovio je da su osnove proračuna za iduću godinu smanjenje deficita središnje države sa 4,2 posto u ovoj godini na 2,6 posto BDP-a u idućoj godini, a deficita opće države sa 5,9 posto na 4,5 posto BDP-a. Kao načela koja su prihvaćena u Vladi naveo je i maksimalnu štednju, odnosno krajnju restrikciju užih troškova države, te osiguranje sredstava za provedbu reformi, od reforme školstva i znanosti do reforme poljoprivrede i obrane. Crkvenac nije želio govoriti o reakcijama ministara na prijedloge rebalansa ovogodišnjeg proračuna i prijedlogu za iduću godinu, ističući da je današnja sjednica tek prva rasprava, da je Vlada prihvatila osnove bez svih doslovnih brojki. Ima još toga što Ministarstvo financija i druga ministarstva moraju preispitati, dogovoriti i vidjeti koliko je u okvirima realnosti i onda to pedložiti kao konačne brojke, kazao je.