ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Ministarstvo financija predložit će rebalans ovogodišnjeg proračuna kojim bi se pokrili povećani rashodi na nekim stavkama za oko 1,3 milijarde kuna, ali i ostvarile uštede veće od toga, tako da bi ukupni
rashodi proračuna za ovu godinu bili manji od utvrđenoga, najavio je danas ministar financija Mato Crkvenac.
ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Ministarstvo financija predložit će
rebalans ovogodišnjeg proračuna kojim bi se pokrili povećani
rashodi na nekim stavkama za oko 1,3 milijarde kuna, ali i ostvarile
uštede veće od toga, tako da bi ukupni rashodi proračuna za ovu
godinu bili manji od utvrđenoga, najavio je danas ministar
financija Mato Crkvenac. #L#
Unatoč povećanju stanovitih rashoda pronaći ćemo rješenja za
uštede tako da bi rebalans značio smanjenje ukupnih rashoda,
izjavio je Crkvenac nakon današnjeg sastanka s čelnicima vladajuće
koalicije kojima je iznio prijedlog o rebalansu ovogodišnje
proračuna i osnove proračuna za iduću godinu.
O tome će sutra početi i rasprava među članovima Vlade na
zajedničkoj sjednici Vladinih koordinacija.
Crkvenac je čelnike vladajuće koalicije upoznao s izvršenjem
ovogodišnjeg proračuna i tendencijom povećanja rashoda kod plaća u
vojsci, policiji i prosvjeti, povećanja izdataka za socijalu, te
troškova koji su rezultat kolektivnih ugovora sa sindikatima, kao
što su jubilarne nagrade. Ukupni rashodi po tim osnovama bili bi
veći oko 1,3 milijarde kuna, kazao je.
Ministar financija zato je predložio da se ide u rebalans kojim bi
se pokrili ti povećani rashodi, ali i ostvarile uštede veće od tog
povećanja. Ako to Vlada prihvati, rebalansom bi se smanjili ukupni
rashodi i deficit, kazao je Crkvenac.
Kao stavke na kojima bi došlo do smanjenja naveo je materijalne
troškove, razne usluge, kao npr. intelektualne, investicijsko
održavanje, neke nerealizirane projekte koji nisu ni pripremljeni
i sl. Ukupne bi uštede i preraspodjele bile veće od 1,35 milijardi
kuna, kazao je, ne želeći iznositi konkretnije brojke.
Crkvenac je takav rebalans ocijenio "rebalansom s pozitivnim
predznakom", jer bi se njime smanjili ukupni rashodi i deficit.
Da nije smanjenja ukupnih rashoda, potrebne bi se preraspodjele
izvršile u sadašnjim okvirima, a ne rebalansom, odgovorio je
Crkvenac na pitanje zašto sada predlaže rebalans, a još do nedavno
je najavljivao da se na rebalans neće ići.
Čelnike parlamentrane većine ministar financija upoznao je i s
osnovama proračuna za iduću godinu.
Kao uporišta prijedloga proračuna za 2003., Crkvenac ističe
daljnje smanjivanje deficita i zaduženja. Po njegovim riječima,
deficit središnje države smanjio bi se sa ovogodišnjih 4,2 posto
bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 2,6 posto, a opće države sa 5,9
posto na 4,9 posto BDP-a.
Uporišta su prijedloga i maksimalna štednja uže države, osiguranje
provođenja svih planiranih reformi, orijentacija na podršku
razvoju.
U prijedlogu proračuna za 2003. predviđa se stanoviti rast plaća, a
vezano za mirovine Crkvenac najavljuje da će ukidanje tzv. 'malog
zakona' biti amortizirano, što znači da neće biti smanjenja
mirovina, osim možda kod dijela benificiranih mirovina.
Ministar nadalje ističe da su u prijedlogu i rješenja vezana za
problem zdravstva, nastavak obnove, te za pravosuđe i to za
zapošljavanje, nove objekte, jaču informatizaciju.
Prioriteti proračuna za iduću godinu ostaju obrazovanje, znanost,
gospodarstvo i industrija, početak provedbe poljoprivredne
reforme, turizam, poticanje malog i srednjeg poduzetništva, i sl.
Crkvenac je izvijestio da su čelnici stranaka vladajuće koalicije u
cijelosti podržali taj pristup, da su bili čak iznenađeni planom
smanjenja ovogodišnjih rashoda, a ne njihovim povećanjem. Dobili
smo političku podršku za taj pravac rada, kazao je.
Konkretnije o brojkama Crkvenac nije želio govoriti, a to je
obrazložio riječima da bi time "zatvorio usta svim ministrima".
Na upit je li ipak u proračunu za iduću godinu predviđeno povećanje
sredstava za pravosuđe od 50 posto kao što je tražila ministrica,
kazao je tek da je to znatno niže od toga, kao i kod niza drugih
ministarstava.
(Hina) bn/bm ds