ZAGREB, 26. rujna (Hina) - Prijedlogom rebalansa državnog proračuna za ovu godinu ukupni bi se rashodi smanjili za oko pola milijarde kuna, a u prijedlogu proračuna za iduću godinu rashodi se, bez otplata inozemnih dugovanja,
planiraju u iznosu 80,4 milijarde kuna, što je oko tri milijarde kuna više nego ove godine, izjavio je danas ministar financija Mato Crkvenac.
ZAGREB, 26. rujna (Hina) - Prijedlogom rebalansa državnog
proračuna za ovu godinu ukupni bi se rashodi smanjili za oko pola
milijarde kuna, a u prijedlogu proračuna za iduću godinu rashodi
se, bez otplata inozemnih dugovanja, planiraju u iznosu 80,4
milijarde kuna, što je oko tri milijarde kuna više nego ove godine,
izjavio je danas ministar financija Mato Crkvenac. #L#
O izvršenju ovogodišnjeg i osnovama prijedloga državnog proračuna
za iduću godinu na za javnost zatvorenoj sjednici u vili Prekrižje
raspravljaju danas sve tri Vladine koordinacije - za unutarnju i
vanjsku politiku, za gospodarstvo i za društvene djelatnosti.
Vladine koordinacije, izvijestio je Crkvenac, u osnovi su
prihvatile prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna.
Rebalansom će se pokriti povećani rashodi za plaće u vojsci,
policiji, prosvjeti, znanosti troškovi kao što su jubilarne
nagrade. Ti bi rashodi bili ukupno oko 1,4 milijarde kuna veći od
plana, kazao je Crkvenac.
Uz pokrivanje tih rashoda, rebalansom bi se ostvarile dodatne
uštede od još pola milijarde kuna, odnosno za toliko bi bili manji
ukupni proračunski rashodi, istaknuo je.
Crkvenac je najavio da bi rashodi proračuna za iduću godinu, bez
otplata inozemnih dugova, bili 80,4 milijarde kuna (ove godine 77,4
milijarde kuna). Za iduću godinu predviđamo rast rashoda proračuna
za 3 milijarde kuna, tj. 3,5 do 4 posto, uz realni gospodarski rast
od 5 posto te inflaciju od 2 do 3 posto, kazao je.
Crkvenac ističe da je to nastavak započete fiskalne politike koja
znači rasterećenje gospodarstva, smanjivanje deficita,
smanjivanje zaduženosti, pad kamatnih stopa, ukupnu
makroekonomsku stabilnost, i, na temelju toga, niski rast cijena,
stabilan tečaj i dinamiziranje gospodarskog rasta.
Od konkretnijih brojki, istaknuo je da bi proračun za poljoprivredu
iduće godine bio oko 300 milijuna kuna veći nego ove godine, što bi
bilo oko 2,3 milijarde kuna. Time se osigurava početak reforme u
poljoprivredi, kazao je.
Ministar financija ponovio je da su osnove proračuna za iduću
godinu smanjenje deficita središnje države sa 4,2 posto u ovoj
godini na 2,6 posto BDP-a u idućoj godini, a deficita opće države sa
5,9 posto na 4,5 posto BDP-a.
Kao načela koja su prihvaćena u Vladi naveo je i maksimalnu štednju,
odnosno krajnju restrikciju užih troškova države, te osiguranje
sredstava za provedbu reformi, od reforme školstva i znanosti do
reforme poljoprivrede i obrane.
Crkvenac nije želio govoriti o reakcijama ministara na prijedloge
rebalansa ovogodišnjeg proračuna i prijedlogu za iduću godinu,
ističući da je današnja sjednica tek prva rasprava, da je Vlada
prihvatila osnove bez svih doslovnih brojki. Ima još toga što
Ministarstvo financija i druga ministarstva moraju preispitati,
dogovoriti i vidjeti koliko je u okvirima realnosti i onda to
predložiti kao konačne brojke, kazao je.
(Hina) bn ds