NJ 23. X. DPA: IRSKA NIJE RIJEŠILA EUROPSKE PROBLEME?

NJEMAČKA DPA 23. X. 2002. Summit EU pod pritiskom - nastavak sukoba borbenih pjetlića Pariza i Berlina "Rokovi u rasporedu proširenja EU dramatično se bliže. Irska je, doduše, napravila svoju domaću zadaću i referendumom utrla put proširenju. Zabrinuti pogledi sada su usmjereni na borbene pjetliće Njemačku i Francusku. Kratko uoči sastanka na vrhu EU, koji će u četvrtak i petak biti održan u Bruxellesu, ne nazire se pozitivan pomak u sukobu Berlina i Pariza oko subvencija u poljoprivredi, vrijednih milijarde eura. Pritom valja napomenuti da do odlučujućeg sastanka na vrhu EU u Kopenhagenu, na kojem će biti donesena odluka o pristupu deset zemalja Europskoj uniji, ostaje još samo sedam tjedana. Doduše, suočeni sa snažnim pritiskom, njemački kancelar Gerhard Schroeder i francuski predsjednik Jacques Chirac sastaju se od ljeta ove godine gotovo svaka dva tjedna. No, stavovi u sporu oko budućnosti subvencija za poljoprivredu i dalje su kruti. Schroeder i Chirac sastat će se još jednom udvoje neposredno prije početka sastanka na vrhu EU, zakazanog u četvrtak u Bruxellesu. Promatrači smatraju da su izgledi da njih dvojica postignu sporazum ravni nuli. Pritom valja napomenuti da je Schreoder već donekle izišao u susret Chiracu u pregovaračkom maratonu od proteklih tjedana. Njemačka, zemlja koja uplaćuje najveći neto-iznos od 40 milijardi eura u proračun EU za poljoprivredu, spremna je radi postupnog širenja subvencija na nove članice sniziti ukupnu razinu subvencija za poljoprivredu. U raspravu je uključen njemački prijedlog o smanjenju izravnih subvencija za dva posto. Schroeder je naznačio kompromis u vidu odustajanja od zahtjeva za početkom reformi 2004. godine, signalizirajući da je spreman prihvatiti i 2007. g. Francuska se kao zemlja koja najviše profitira od subvencija za poljoprivredu striktno protivi početku reformi prije 2007. g. Chirac zapravo ne želi oduzeti svojim seljacima nijedan euro. Berlin i Pariz okupili su oko sebe pristaše. Nizozemska, Velika Britanija i Švedska, zemlje koje uplaćuju neto-prilog u blagajnu EU, čine zajedno s Njemačkom četveročlani blok protivnika profitera poput Francuske, Španjolske i Portugala. Njemačka želi ubrzati reformu poljoprivrede u EU ali bi se mogla pomiriti i s odgodom njezina početka do 2007. g. Berlinu je važno da te godine reforme zaista budu pokrenute i da krenu u pravom smjeru kada je riječ o troškovima. Danska, aktualna predsjedateljica Vijećem EU, pojačala je pritisak, zaprijetivši da neće dopustiti šefovima država i vlada da ustanu od pregovaračkog stola u Bruxellesu sve dok ne postignu dogovor u sporu oko financija. No, nakon te prijetnje Danci su konstatirali da ni njemačko-francuski spor oko poljoprivrede ne može zaustaviti planirano proširenje EU na istok. Napokon, promatrači više ne isključuju ni mogućnost da sredinom prosinca u Kopenhagenu bude donesena odluka o proširenju EU dok bi pitanje poljoprivrede, najteže poglavlje u pregovorima o pristupu, moglo biti riješeno kasnije. No, rješenje bi zapravo trebalo biti utvrđeno do početka studenog kako bi se omogućilo poštivanje rasporeda proširenja EU. Dogovor teških partnera Pariza i Berlina ocijenjen je ključem proširenja. I socijaldemokrat Schroeder i konzervativni Chirac nedavno su ponovno izabrani na svoje dužnosti te su osuđeni na suradnju. Dvojica političara sklopila su krajnje sporan savez već svojim zahtjevom za fleksibilnim tumačenjem pakta za stabilnost eura. U sporu oko poljoprivrede ne nazire se njemačko-francuska osovina iako se obje vlade smatraju motorima proširenja EU a ne kočničarima. Schroeder se može radovati bar jednom sastanku, zakazanom ovog četvrtka. Naime, toga će dana ujutro ruski predsjednik na putu u Portugal nakratko svratiti u Brlin. U zračnoj luci Tegel njemački će kancelar - prije no što ode u Bruxelles - moći prenijeti svom ruskom prijatelju dobre vijesti. Nakon proširenja EU je spremna izići u susret Moskvi u sporu oko reguliranja tranzita u rusku eksklavu Kalinjingrad (...) Sudionici bruxelleskog sastanka na vrhu vjerojatno će postići suglasnost bar oko tog pitanja", napominje na kraju priloga Dorothea Hulsmeier.