RU NEZAVISIMAJA GAZETA 23. 10. 2002. RASTE EU, RASTU PROBLEMI

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 23. 10. 2002. Raste EU, rastu problemi Nakon što je Irska odobrila na referendumu širenje Europske Unije, nestala je i zadnja prepreka za prijem deset kandidata. Sad se, kao što kaže predsjednika Europske komisije Romano Prodi, 'moraju urediti neke formalnosti', piše Andrej Terehov. Tekući tjedan je jedna od vršnih točaka u raspravama o širenju EU-a. Tijekom četvrtka i petka u Bruxellesu će se održati summit Europe. A jučer se u Luxembourghu završio dvodnevni susret ministara vanjskih poslova EU-a, koji je imao u rasporedu četiri glavne točke: sudjelovanje u europskom proračunu budućih članova; regionalna pomoć tim državama; kompenzacije s kojima bi se uspostavljala ravnoteža ako te zemlje unesu u proračun više nego što iz njega dobiju; i napokon, europske poljoprivredne naknade. Posljednje pitanje je kamen spoticanja između Francuske i Njemačke. Podsjetimo da Berlin računa od 2004. na znatno smanjivanje tih sredstava, a s uštedama bi se moglo poduprijeti proširivanje EU-a. Pariz dotle tvrdi da je svaka reforma opće agrarne politike još preuranjena. Zanimljivo je da EU trenutačno troši za te potrebe gotovo polovinu svojega proračuna, koji doseže 90 milijardi eura, a lavovski dio naknada pripadne na kraju upravo francuskim farmerima. Što će se dogoditi ako EU upusti još deset država čije seosko gospodarstvo zahtijeva ozbiljne reforme? Posebno se zabrinjava Danska, koja pokušava postići konkretne rezultate glede financijskih problema sa širenjem do kraja svojega mandata predsjedanja Europskom Unijom. Nade se polažu u bruxelleski summit EU-a. Ako vođe 125 zemlja ne uspiju postići kompromis, formalni se pregovori o širenju EU-a, zakazani za prosinac, možda moraju odgoditi. 'Nadam se da ćemo ipak naći rješenje', izjavio je predsjednik Europske komisije za pitanja proširenje Guenter Verheugen. Po njegovim riječima, ostaje 'velika neodređenost' glede europskih prijedloga iz sfere poljoprivrede za zemlje-kandidate. Verheugen smatra da sudbina bruxelleskog sporazuma ovisi ponajprije od kompromisa između Pariza i Berlina. Jasno je da će se kandidati za 2004. godinu primati bez obzira na rezultate summita. Postoji određen raspored primanja i sadašnji se val biše ne da zaustaviti. Kako tvrdi stručnjak Centra za probleme europskih integracija Ruske Akademije znanosti Aleksandra Tevdoj- Burmoli, sadašnji financijski položaj Europe nije sjajan i sljedeće proširenje može narušiti gospodarsku konjunkturu Europske Unije, pa i dovesti do preraspodjele financijskih tokova unutar saveza. Zato što je izvor sredstva kojima unija raspolaže - opći europski proračun, iz kojega se pokrivaju rashodi vezani za proširenje. Val teškoća koje nastaju slijedom pridruživanja novih deset članova mogao bi zadugo odgoditi sljedeću etapu širenja. Na taj način mogu glavnim žrtvama postati one države koje se nadaju stupiti u EU 2007.-2009. godine, drži taj stručnjak Ruske Akademije znanosti. Što se tiče problema Kalinjingrada, nije isključeno da će se na summitu poduzeti neki koraci i u tom pravcu. Međutim, kako vjeruju mnogi promatrači, Bruxelles neće mijenjati svoja stajališta. Rusima, koji posjećuju Kalinjingrad, Europljani su predložili da izvade privremene tranzitne dokumente (poslije širenja EU-a Poljskom i Litvom). A pitanje bezviznog prometa odgođeno je u duboku policu. Napokon će na stanovite ustupke biti prisiljena upravo Moskva.