NJ 10. X. WELT: NA ISTOKU EUROPE JAČA SKEPSA PREMA EU

NJEMAČKA DIE WELT 10. X. 2002. Prošla su vremena oduševljavanja Europom u zemljama-kandidatima Građani istočne Europe sve se manje oduševljavaju Europom, konstatira Klaus-Peter Schoeppner, član uprave instituta za ispitivanje javnog mnijenja Emnid. "Rijetko je kada realizacija projekta povijesnih razmjera bila tako nespektakularna kao što je slučaj s proširenjem EU na istok. Upitate li Nijemce o najvažnijim političkim zadaćama, 'Europa' će u njihovim odgovorima biti vrlo nisko rangirana, u skupini čije predstavljanje započinje riječju 'slijede' a ograničeno je na puko nabrajanje. No, iako gotovo nijedan Nijemac ne zna da bi do sredine prosinca trebali biti potpisani sporazumi o pristupu novih članica EU, sve veći broj građana podupire proširenje europske zajednice na istok: g. 2000. tu je opciju podupiralo 43 posto Nijemaca dok je protiv nje bilo 55 posto građana. Početkom 2002. g. proširenje EU podupiralo je 52 posto građana dok ih je 42 posto bilo protiv tog procesa. U međuvremenu je potpora proširenju čak i ojačala na 53,39 posto. Doduše, pozitivni trend više označava načelnu potporu - nešto kao 'u osnovi za proširenje'. Naime, strah od posljedica za naš proračun i za naše tržište rada još ni izdaleka nije otklonjen. 'Potom će nas zapljusnuti val kriminala'; 'Povećat će se broj onih koje moramo subvencionirati'; 'Morat ćemo još više izdvajati u blagajnu EU no što ćemo dobiti natrag' - tako glase najčešće predrasude u anketama, protiv kojih se političari moraju boriti. 78 posto Nijemaca želi da se proširenje EU na istok odvija sporije no što je planirano. Samo bi svaki deseti Nijemac preferirao što brže odrađivanje političkih procedura. Proširenje EU na istok nazire se već deset godina. No, nijedna pokrajinska vlada u Njemačkoj nije očigledno pripremila građane za taj proces. Vrijeme iluzija u pravilu ističe kada se počne razgovarati o troškovima a većina na kraju zaključi da proširenje ne smije prouzročiti 'nikakve troškove'. Zato se i javlja poprilično velik jaz kada su u pitanju želje za prijem: što su nam ljudi bliži po svojoj kulturi, što nam se 'više zapadno orijentiranima' čine, to je veća spremnost za prijem: Mađarska i Češka dvije su zemlje koje bi Nijemci najradije primili u EU (podupire ih 80 odnosno 68 posto građana). Slijedi Malta sa 67, Slovačka sa 64 i Estonija sa 62 posto građana Njemačke, koji podupiru njihov prijem. Poljska ima samo 59 posto zagovornika zbog lošeg imagea te zemlje u Njemačkoj. Zbog velikog jaza u prihvaćanju njihova prijema, 67 posto Nijemaca smatra da bi bilo najbolje kada bi se pitanje uključivanja pojedinih zemalja u EU rješavalo putem referenduma. Kod nas se proširenje zasada još uvijek prikazuje kao čin milosti. Vjerujemo da oni tamo na istoku ionako žele pristupiti EU a mi smo pak dobrodušni pa ćemo goruću želju istočnoeuropskih država blagonaklono ispitati. No, takva predodžba već dugo ne odgovara raspoloženju građana istočne Europe. Pretpostavimo li da će svaka istočnoeuropska zemlja održati referendum, vidjet ćemo da primljene žele biti baš one zemlje koje Nijemci baš i ne žele vidjeti u proširenoj EU, dok kod naših favorita prevladava skepsa: Rumunjska i Bugarska s 81 odnosno 71 posto zagovornika čine države s najvišim postotkom prihvaćanja Europske unije. U Poljskoj udio zagovornika iznosi samo 50 posto a u Češkoj su čak u manjini od 48 posto. (...) I na istoku su prošla vremena kada su se građani oduševljavali Europom - i to zato što pretežna većina stanovnika tih zemalja smatra da će ubuduće biti građani drugog reda: 53 posto stanovnika potencijalnih novih članica potvrđuje da strahuje kako će njihova zemlja biti tek partner drugog reda. Samo 28 posto njih smatralo bi se potpuno ravnopravnima", zaključuje Klaus-Peter Schoeppner.