ZAGREB, 18. srpnja (Hina) - Drugog dana seminara Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) o primjeni prava na pravično suđenje izražena je sumnja u učinkovitost Ustavnog sud u rješavanju ustavnih tužbi zbog dugotrajnosti postupaka i
nezadovoljstvo niskom naknadom koju je taj sud do sada dodijelio u samo jednom slučaju.
ZAGREB, 18. srpnja (Hina) - Drugog dana seminara Hrvatskog
helsinškog odbora (HHO) o primjeni prava na pravično suđenje
izražena je sumnja u učinkovitost Ustavnog sud u rješavanju
ustavnih tužbi zbog dugotrajnosti postupaka i nezadovoljstvo
niskom naknadom koju je taj sud do sada dodijelio u samo jednom
slučaju.#L#
Na dvodnevnom seminaru za odvjetnike i predstavnike nevladinih
udruga, u organizaciji HHO-a, te potporu Vijeća Europe i Zaklade
Heinrich Boell, raspravljalo se o primjeni članka 6. Europske
konvencije o zaštiti ljudskih prava, odnosno o pravu na pravično
suđenje.
Odvjetnica i članica HHO-a Tatjana Burjačenko Grubiša smatra da
nema bitnih pomaka u ubrzanja postupka na hrvatskim sudovima u
proteklih pet godina od kada se Hrvatska, kao potpisnica
Konvencije, obvezala za njenu primjenu.
Načelno je dobrim ocijenila novi ustavni institut po kojem je
Ustavni sud obvezan odlučivati o ustavnim tužbama zbog
dugotrajnosti postupaka i dodijeliti novčanu naknadu utvrdi li da
je spor neopravdano dugo trajao. Pozdravila je novu odredbu da
građani dugotrajnost postupka moraju prvo osporavati pred Ustavnim
sudom, a tek onda u Strasbourgu.
Sumnju u učinkovitost Ustavnog suda u rješavanju tužbi zbog
dugotrajnosti postupaka potkrijepila je primjerom nerješavanja
prijedloga za ocjenu ustavnosti ukidanja članka 180. Zakona o
obveznim odnosima čime su građani ostali bez zaštite u slučaju
terorističkog akta.
Izrazila je nezadovoljstvo što izvršna i zakonodavna vlast, a ni
Ustavni sud, nisu ništa poduzeli ni nakon što je u ožujku u presudi
obitelji Kutić Sud u Strasbourgu upozorio da se ta zakonska
praznina mora popuniti.
Odvjetnica i članica HHO-a Lovorka Kušan, kao i većina sudionika
seminara, smatra neprimjernom naknadu od 4.500 kuna, koju je
Ustavni sud u jednom slučaju dodijelio kao naknadu zbog
dugotrajnosti postupka. U takvim slučajevima sud u Strasbourgu
dodjeljuje naknade od 10 tisuća eura, što bi, po njenom mišljenju,
trebao biti standard koji bi obvezivao Ustavni sud jer su, osim
zarada, svi drugi troškovi u Hrvatskoj jednaki europskim.
Sudac Regionalnog suda u Amsterdamu Henk Lind rekao je da je moguće
žaliti se sudu u Strasbourgu i zbog visine naknade, no on to ne
preporuča. Smatra da sud to ne bi dobro prihvatio jer smisao
primjene članka 6. nisu novčane naknade nego ubrzanje sudskih
postupaka.
(Hina) ggrb so