ZAGREB, 17. listopada (Hina) - Vijeće za medije Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) protivi se brzopletom razdvajanju Hrvatske televizije (HTV) i Hrvatskog radija (HR), te privatizaciji trećeg kanala HTV-a, izjavio je
danas predsjednik Vijeća Božidar Novak.
ZAGREB, 17. listopada (Hina) - Vijeće za medije Hrvatskog
helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) protivi se brzopletom
razdvajanju Hrvatske televizije (HTV) i Hrvatskog radija (HR), te
privatizaciji trećeg kanala HTV-a, izjavio je danas predsjednik
Vijeća Božidar Novak.#L#
"Brzopleto razdvajanje Hrvatske radiotelevizije (HRT) na HTV i HR
prema postojećem Zakonu o HRT-u imalo bi teške posljedice, posebice
za HR koji bi pao u tešku financijsku krizu", kazao je Novak na
današnjoj konferenciji za novinare.
Novak smatra da bi se razdvajanjem povećali troškovi. To bi, po
njegovom mišljenju, moglo dovesti do opasnost da se nedostatak
novca riješi "amputacijom" komercijalno neatraktivnih dijelova
kao što je treći program HR-a.
Vijeće za medije HHO-a stoga smatra da konačnu odluku treba
donijeti nakon procjene mogućih posljedica razdvajanja i na
temelju mišljenja međunarodnih stručnjaka i diobene bilance dviju
ustanova koja još nije završena.
Kao jedno od rješenja u HHO-u predlažu osnivanje tzv. zajednice
ustanova u kojoj bi bile udružene zajedničke funkcije tih dviju
ustanova
Također smatraju da treći televizijski kanal ne bi trebalo
privatizirati dok se vlasnicima dnevnih novina i političkih
tjednika, odnosno izdavačima, zakonski ne zabrani da mogu
posjedovati i televizijsku postaju. Po Zakonu o telekomunikacijama
takva je zabrana sada propisana samo za vlasnike radio postaja.
Vijeće za medije HHO izradilo je niz prijedloga za najavljene
izmjene Zakona o HRT-u, na kojima radi Ministarstvo kulture. Jedan
od njih je da se u Vijeće Hrvatske HRT-a ponovno vrate političari,
odnosno predstavnici parlamentarnih stranaka.
U HHO-u smatraju da bi trebalo zadržati pluralistički model Vijeća
HRT-a u kojem su predstavnici najvažnijih društvenih skupina, no
upozoravaju da prema postojećem zakonu u Vijeću formalno nije
zastupljena politika, kao jedna od važnijih sastavnica pluralizma.
Takvo stanje nužno vodi u uspostavljanje neslužbenih oblika
utjecaja politike na rad Vijeća, kažu u HHO-u.
Stoga, predlažu da se zadrži sadašnji broj članova Vijeća (25), ali
da u njemu bude i osam predstavnika Sabora. Pritom taj sastav ne bi
oslikavao odnos snaga u parlamentu, već bi svaki klub zastupnika
imao po jednog predstavnika.
Kao alternativu tom modelu HHO predlaže da Vijeće HRT-a čini 12
nestranačkih stručnjaka koje bi na javnom natječaju kvalificiranom
većinom birao Sabor. No, u HHO-u ističu da je kod tog modela
nedostatak što Vijeće ne bi jamčilo pluralizam programa, a i zbog
manjeg broja članova bilo bi ranjivije na utjecaj politike.
HHO također predlaže da umjesto Upravnog vijeća ravnatelja HRT-a
ubuduće bira Vijeće HRT-a, te da HRT ima pravo pred Upravnim sudom
osporiti neku mjeru Vlade, koja je po sadašnjem zakonu zadnja
"karika" u kontroli zakonitosti HRT-a.
(Hina) so so