DALEKO OD NEMIRNOG ZALJEVA, TIHI NAFTNI BUM U GVINEJSKOM ZALJEVU

MALABO (Ekvatorska Gvineja), 27. rujna (Hina) - Daleko od Bliskog istoka gdje je američki napad na Irak sve izgledniji, američke naftne tvrtke već eksploatiraju nalazišta u zapadnoafričkom Gvinejskom zaljevu odakle se za američko tržište doprema jednako toliko nafte koliko i iz Saudijske Arabije.#L# "Izgleda poput Perzijskog zaljeva 60-tih godina", ističe Paul Michael Wihbey, stručnjak na čelu skupina iz Washingtona i skupina sa sjedištem u Jeruzalemu koje su pozvali Sjedinjene Države da se zainteresiraju za zapadnoafrička naftonosna polja. Wihbey dodaje da Washington i azijska gospodarstva gladna nafte "počinju priznavati da postoje ozbiljni problemi u Perzijskom zaljevu i da je nužno opskrbljivati se s drugih nalazišta. A jedno od najprivlačnijih je Zapadna Afrika". U opskrbi američkog tržišta Zapadna Afrika, na čelu s Nigerijom, već sada sudjeluje s 15 posto, koliki je, približno, i udio iz Saudijske Arabije u Americi. Neki pak američki stučnjaci prognoziraju da će do 2015. opskrba naftom iz Zapadne Afrike narasti na 25 posto, više nego iz cijelog Perzijskog zaljeva. Najveći je bum doživjela bivša španjolska kolonija Evkatorska Gvineja, nenadano postavši jedno od najbrže rastućih gospodarstava u svijetu. U glavnome gradu te zemlje, danju i noću gore narančasta svjetla američkih kompanija što su namirisale obećavajuće zalihe nafte od Maroka i Zapadne Sahare duž Atlantske obale do Angole. Američka tvrtka ExxonMobil očekuje da će svoju proizvodnju u Africi utrostručiti već iduće godine, tvrdi njezin glasnogovornik. Naftni bum promijenio je i američka stajališta o Africi. Godine 2000., kada je bio još samo predsjednički kandidat, današnji predsjednik George W. Bush rekao je da se Afrika "ne uklapa u nacionalne strategijske interese". No 2002. pomoćnik američkog državnog tajnika za Afriku, Walter Kansteiner, ističe da je "nedvojbeno... afrička nafta postala nacionalni strategijski interes" Amerike. Prednosti afričke nafte su to da je visoke kvalitete, da je prijevoz do istočnih obala SAD-a iz tog dijela svijeta dvaput kraći nego za isporuke iz Perzijskog zaljeva. A k tomu, ključna nalazišta zapadnoafirčke nafte, leže u moru i udaljena su od bilo kakvih društvenih ili političkih nemira. Agencija Associated Press bilježi i riječi republikanca Eda Roycea iz Kalifornije, predsjednika američkog pododbora za Afriku koji ističe da američki interesi uključuju čak i one zemlje, poput Ekvatorijalne Gvineje kojom već 20 godian vlada Teodoro Obiang, čovjek koji je na vlast došao državnim udarom. Upravo je ta činjenica trn u oku udruga za zaštitu ljudskih prava, koje, kao primjerice Global Witness iz Londona, upozoravaju da su profiti ostvareni u Africi offshore, što znači da pune blagajne stranih banaka a doslovce nema nikakva povrata u afrička gospodarstva. Do danas je naftno bogatstvo financiralo afričke leadere u njihovim ekscesnim regionalnim ratovima, upozoravaju te organizacije pozivajući Washington da pritisnu vlade na provedbu reformi. Usporedo s eksploatacijom nafte jača i američko vojno prisustvo u toj regiji kako bi se zaštitio američki naftni interes. Ove je godine američki State Department tiho odobrio privatnoj tvrtki MPRI (Military Professioanl Resources Inc.), koju vode umirovljeni časnici Pentagona, pravo na obuku ljudstva u zaštiti obale Ekvatorske Gvineje i nalazišta u vodama blizu te zemlje. A naftni propovjednici poput Wihbeya pozivaju Washington da uspostavi atlantsko vojno zapovjedništvo na otočnoj državi Sao Tome e Principe kako bi se čuvala regija. (Hina) rt nab