DRNIŠ, 29. kolovoza (Hina) - Drniški gradonačelnik Ante Đelalija i ravnatelj drniškog Gradskog muzeja Joško Zaninović na današnjoj su konferenciji za novinare potvrdili postojanje još jedne masovne grobnice na drniškom području s
kraja Drugoga svjetskog rata.
DRNIŠ, 29. kolovoza (Hina) - Drniški gradonačelnik Ante Đelalija i
ravnatelj drniškog Gradskog muzeja Joško Zaninović na današnjoj su
konferenciji za novinare potvrdili postojanje još jedne masovne
grobnice na drniškom području s kraja Drugoga svjetskog rata.#L#
Zaninović je zajedno s kriminalističkom policijom ovaj tjedan
obavljao istražne radnje na gradskom groblju sv. Ivana u Badnju,
gdje je 24. kolovoza Ivan Ćupić (Ićo) prigodom uređenja obiteljske
grobnice slučajno otkrio veći broj ljudskih ostataka. Ujedno je
odbačena mogućnost da je riječ o osobama pokopanima u zajedničku
obiteljsku grobnicu jer je pregledom četrnaest otkrivenih tijela
utvrđeno da su osobe ubijene hladnim oružjem, što je osobito
vidljivo na lubanjama, a nisu pronađeni ostaci zrna iz vatrenoga
oružja, istaknuo je drniški kustos Zaninović.
Uz tijela pronađena na dubini 70 do 140 centimetara, pronađena je i
jedna aluminijska vojna oznaka 29 mm x 21 mm, koja je zacijelo
pripadala ustaškom časniku, te više puceta s odjeće bez obilježja.
"Pretpostavlja se da su počinitelji tog zlodjela sa žrtava skidali
sve identifikacijske oznake, osobito ustaške. Egzekucije, poznato
je, u drniškom su se kraju provodile od početka studenoga 1944., a
kulminirale su sredinom 1945. od kada najvjerojatnije potječe i ta
grobnica. Prikupljena je veća količina podataka, koja bi mogla
početi osvjetljavati sudbinu oko 1000 Drnišana pogubljenih krajem
Drugog svjetskog rata. U tijeku je izrada popisa žrtava", kazao je
Joško Zaninović dodavši da su likvidacije žrtava hladnim oružjem
poznate na drničkom području, na mjestima gdje su prije otkrivene
masovne grobnice ustaša, domobrana i njemačkih vojnika.
Drniški gradonačelnik Ante Đelalija istaknuo je da je to četvrta
otkrivena masovna grobnica na drniškom području, a u ovoj se
najvjerojatnije radi o žrtvama koje potječu iz naselja Badanj, gdje
se prema obavljenim popisima žrtava komunističkoga doba traži više
od 20 osoba, koje su bile pripadnici ustaških i domobranskih
postrojba. No, nije isključena ni mogućnost da su žrtve dovedene iz
nekih drugih prostora, te tu likvidirane jer zna se pouzdano da su
se u Badnju krajem Drugog svjetskog rata dogodile masovne
likvidacije zarobljenika, kazao je Đelalija.
Gradonačelnik Đelalija najavio je da će od mjerodavnih državnih
tijela tražiti daljnju istragu DNA analizom, kako bi se
identificirale žrtve, što su već zatražile pojedine tamošnje
obitelji.
(Hina) av dd