NJ 27. VIII. DPA: BAGDAD KUPUJE POTPORU GOTOVINOM

NJEMAČKA DPA * 27. VIII. 2002. Bagdad će gotovinom plaćati potporu u suprotstavljanju američkom napadu "Jačanje kritike u SAD i na međunarodnoj sceni na račun planova američke vlade o vojnoj akciji čiji bi cilj trebalo biti svrgavanje iračkog režima ulijeva nadu predsjedniku Saddamu Huseinu da možda još može preokrenuti tijek zbivanja u svoju korist. U novoj 'ofenzivi utemeljenoj na šarmu' šef iračke države igra sada u prvom redu na kartu uvjerljive moći novca. Susjednoj Turskoj koja bi Amerikancima u slučaju rata protiv Iraka bila strateški važna kao operativna baza, Bagdad nudi poslove vrijedne milijarde dolara. Nekim su afričkim državama Iračani po izvješćima arapskih medija ponudili čak gotovinu ako odbiju nazočnost američkih vojnika na svom teritoriju i u svojim lukama. Nakon što je Irak prije nekoliko dana s Rusijom dogovorio gospodarske projekte u iznosu od 40 milijardi eura, irački ministar trgovine Mohammed Mahdi Saleh traži trenutno u tursko partnere za suradnju u projektima u sferi poljoprivrede, naftne i plinske industrije, prometa i zdravstva. Doduše, Ankara još nije objavila službeno stajalište o iračkoj ponudi, vrijednoj nekoliko milijardi dolara. No, gdjegod navrati, ministar Saleh nailazi na topao doček. Ipak, to ne priječi Ankaru da istodobno sa SAD-om razgovara o kompenzaciji za gospodarske štete, koje bi Turska pretrpjela u slučaju rata protiv Iraka. I kod arapske 'braće' Bagdad igra na kartu uvjerljive moći gospodarskih prednosti. Proteklih je mjeseci opseg trgovine s Egiptom, Jordanom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Tunisom snažno porastao. Čak će i kraljevstvo Saudijske Arabije, koje je za vrijeme rata u Zaljevu 1991. bilo meta iračkih raketa tipa Scud, 9. rujna prvi puta u 12 godina ponovno u Bagdadu organizirati trgovački sajam. No, što se tiče arapskih susjeda, režim u Bagdadu ima još jedan adut u rukavu a riječ je o - Izraelu. Naime, trenutačno nijedan arapski vođa ne želi zbog onog što Arapi smatraju previše mlitavim i nepravednim stavom Washingtona prema izraelsko-palestinskom sukobu bezuvjetno stati na stranu Amerikanaca. Drugo, židovska je država najnovijom najavom o vlastitoj ulozi u mogućem ratu protiv Iraka dolila ulje na arapsku vatru. Naime, vlada premijera Ariela Sharona izjavila je da ovaj puta neće sjediti prekriženih ruku kao što je bio slučaj za vrijeme rata u Zaljevu 1991. Umjesto toga, namjerava po vlastitim riječima vojno odgovoriti na svaki irački raketi napad na Izrael i stati na strau SAD kao 'dobar vojnik'. No, takva konstelacija snaga sa SAD i Izraelom na jednoj i Irakom na drugoj strani otjerala bi čak i takozvane umjerene arapske države u naručje Saddama Huseina. Istodobno nitko u arapskom svijetu ne mari pretjerano za obećanje američkog potpredsjednika Richarda Cheneyja, koji je u ponedjeljak objavio da 'uz našu pomoć oslobođeni Irak može ponovno postati velikom nacijom'. Štoviše, komentatori na potezu od Dubaija do Egipta predbacuju Amerikancima da nastoje postići upravo suprotno - naime, da priželjkuju kontrolu nad naftom bogatom zemljom između Eufrata i Tigrisa. Kako bi stišale napetosti u aktualnoj krizi i istodobno izbjegle uvredu na račun Amerikanaca, arapske države žele sada nagovoriti Saddama Huseina da ponovno dopusti inspektorima UN za oružje da uđu u Irak. Doduše, Cheney i ostali jastrebovi u američkoj vladi već su izjavili da to samo po sebi ne bi bilo dovoljno da otkloni opasnost koju predstavlja iračko oružje za masovno uništenje. No, po procjeni zapadnih diplomata Arapi se nadaju da bi u tom slučaju njemački kancelar Schroeder i ostali europski kritičari američkih planova o napadu mogli ostvariti veći utjecaj", prenosi na kraju priloga Anne-Beatrice Clasmann.