BBC 26. VIII. TISAK

BRITANSKI RADIO - BBC 26. VIII. 2002. Tisak Summit o održivom razvoju u Johannesburgu udarna je tema jutrošnjih izdanja britanskog tiska. Listovi svoje sumorne prognoze potvrđuju činjenicom da najveći skup u povijesti počinje bez suglasnosti o četrnaest ključnih pitanja, između ostalog o vodi, energiji, otpisivanju dugova, pomoći nerazvijenima i posljedicama globalizacije. The Times piše da je mala vjerojatnost da će svjetski čelnici, okupljeni na najsiromašnijem kontinentu da bi raspravljali o suzbijanju siromaštva, imati priliku osobno se susresti sa siromašnima. Bit će smješteni u katedrali afričkog kapitalizma - blještavoj poslovnoj četvrti Johannesburga - a više od 22 tisuće policajaca brinut će se da siromašni koji su tek nekoliko kilometara udaljeni ne vide u kakvim uvjetima rade njihovi dobrotvori. Kada se sudionici skupa umore od rasprava o manama zapadnog potrošačkog društva mogu skoknuti do obližnjih butika najpoznatijih svjetskih kreatora. Summit je, dodaje list, i prije nego što je započeo ostvario svojevrstan uspjeh. Jedan od ciljeva summita je poboljšanje zdravstvene zaštite u Africi, a to se ostvarilo. Delegatima su na raspolaganju 32 medicinska centra, 28 vozila hitne pomoći i tri medicinska helikoptera. Ako im i ne uspije okrenuti globalizaciju u prilog siromašnih, barem se mogu pobrinuti da sami imaju od toga koristi, zaključuje list. Produbljivanje podjela američkog establishmenta zbog vojne akcije protiv Iraka privlači pozornost nekoliko listova. The Guardian pozdravlja odlučno javno protivljenje bivšeg američkog državnog tajnika Jamesa Bakera, koji ocjenjuje da je vrijeme da se netko suprotstavi Bushovim opasnim ideolozima Cheneyju, C. Rice i Rumsfeldu. Bakerovo upozorenje je znak da tajništvo treba promijeniti politiku i to ne samo u vezi s Irakom. The Times prenosi izjavu budućeg canterburryjskog nadbiskupa Rowana Williamsa da napade na New York i Washington ne drži ratnim činom, a ne vjeruje ni da su promijenili svijet. Williams je bio u New Yorku u blizini Svjetskog trgovačkog središta u vrijeme udara zrakoplova u nebodere i kaže da je u trenutku dok je bježao od ruševina pomislio da širom svijeta mnogi ljudi žive svakodnevno u takvim uvjetima. Shvatio sam tada kako se čovjek osjeća kada ga bombardiraju i kada živi pod prijetnjom smrću, kaže Williams. Budući poglavar Anglikanske crkve drži da su tragedije poput one od 11. rujna prilika da pogođena zajednica preispita svoje postupke i pogreške. Listovi bilježe i pojavljivanje najuglednijeg britanskog dramskog pisca Harolda Pintera na Međunarodnom festivalu knjige u Edinburgu nekoliko mjeseci nakon operacije raka jednjaka. Pinter je brojnim obožavateljima rekao da ga je bolest odvela u mračan svijet, ali se uspio vratiti i obećao da će i dalje biti politički angažiran. The Independent piše da iako je najavio da će podjednako strasno, ali objektivnije zastupati svoje stavove, nije preskočio uputiti oštre riječi na Blairov i Clintonov račun, zahtijevajući da im se zbog bombardiranja Jugoslavije sudi kao ratnim zločincima. Pinter, koji se javno usprotivio suđenju Slobodanu Miloševiću pred haaškim sudom, također je ocijenio da je 11. rujan bio dramatična osveta za američku prevlast u svijetu. The Daily Telegraph donosi rezultate ankete koja pokazuju da čak 54 posto Britanaca želi iseliti iz zemlje. Ni u vrijeme sueske krize u pedesetima kada su se zbog straha od novog svjetskog rata dugi redovi protezali ispred veleposlanstva zemalja Commonwelta, postotak Britanaca koji su željeli živjeti negdje drugdje nije bio toliko visok. Britanci su se donedavno iseljavali uglavnom u Australiju, Kanadu, Novi Zeland i Ameriku. Te zemlje su i dalje privlačne, ali sve veći broj Otočana spreman je da unatoč jezičnim preprekama novi život započnu u Španjolskoj i Francuskoj. (BBC)