PICULA: STRPLJENJE U RJEŠAVANJU GRANIČNIH SPOROVA NIJE SLABOST

DUBROVNIK, 20. kolovoza (Hina)- Strpljenje u rješavanju problema morske granice u Piranskom zaljevu ni u kojem se slučaju ne može tumačiti kao hrvatska slabost, izjavio je u utorak za Hinu ministar vanjskih poslova Tonino Picula.#L# "U rješavanju pograničnog spora sa Slovenijom Hrvatskoj stoje na raspolaganju različiti međunarodni instrumenti, ali prije nego li za njima posegne Hrvatska želi taj problem riješiti diplomatskim putem", rekao je Picula. U izostanku diplomatskog rješenja na razini dviju država, međunarodna arbitraža za Hrvatsku je prihvatljiv način rješavanja toga spora, smatra Picula. Picula je napomenuo i da Hrvatska za razliku od Slovenije nije u predizbornom razdoblju te da je "do određene granice spremna tolerirati oštru predizbornu retoriku u Sloveniji", osobito u odnosu na problem granice u Piranskom zaljevu. Do konačnog rješenja tog pograničnog spora obje strane trebaju izbjegavati incidente i poštivati privremenu granicu na polovici zaljeva kako to određuje Konvencija UN-a o pravu mora iz 1982., čije su potpisnice i Hrvatska i Slovenija. Hrvatska je za takvo mirno rješavanje problema u Piranskom zaljevu pridobila hrvatske ribare a kao svoj prilog mirnom rješavanju to bi morala učiniti i Slovenija umjesto da provocira na način da slovenske ribarice u kršenju Konvencije UN-a podržava i slovenska policija, rekao je šef hrvatske diplomacije. Inače, Picula danas boravi u Dubrovniku radi neformalnog susreta s američkim senatorima Johnom McCainom i Fredom Thompsonom. Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel u ponedjeljak je predložio da se do postizanja konačnog sporazuma o granici privremeno koristi sporazum koji su lani parafirali premijeri dviju država Ivica Račan i Janez Drnovšek, ali koji nije potpisan ni ratificiran, ili da se zamrzne postojeće stanje u Piranskom zaljevu. Pod postojećim stanjem slovenska strana podrazumijeva najveći dio zaljeva, tvrdeći da je slovenska policija to područje nadzirala i prije osamostaljenja dviju država. Rupel je kategorično isključio mogućnost novih razgovora o granici na moru s Hrvatskom, inzistirajući da je koncept razgraničenja u Piranskom zaljevu, sadržan u lani parafiranom sporazum Drnovšek- Račan, za Sloveniju "alfa i omega" svakog mogućeg rješenja i kamen temeljac budućih odnosa s Hrvatskom. On je jasno dao do znanja da su za Ljubljanu ideje o novim pregovorima o granici nemoguće jer inzistira na pravu slobodnog izlaza u međunarodne vode i kontroli Piranskog zaljeva. Rupelovo, gotovo bi se reklo, iznuđivanje primjene parafiranog premijerskog sporazuma, koji je hrvatska politička i stručna javnost odlučno odbacila, kao i metodičnost "ribarskih" incidenata koji su ministrovoj izjavi prethodili, do sada su najsnažniji pokušaj revitalizacije tog 'diplomatskog mrtvorođenčeta', koji su politički analitičari svrstali među veće promašaje hrvatske vanjske politike. Parafirani sporazum Račan-Drnovšek zbog svoje se neuravnoteženosti poskliznuo već na prvom načelu odnosa među državama - načelu reciprociteta. U sadržanim rješenjima za razgraničenje na moru dokument je došao u koliziju i s normama i praksom međunarodnog prava, budući da za rješenja na kojem i danas inzistira Ljubljana - koridor do otvorenog mora i povlačenje granice u Piranskom zaljevu na 300 metara od hrvatske obale - ne postoje presedani u međunarodnom pravu mora, ponovo su ovih dana ocijenili pravni stručnjaci u hrvatskom tisku. Rupel je ponovo istaknuo da Slovenija u načelu ne odbija arbitražu, da bi istodobno ustvrdio kako je arbitraža "neracionalna, dugotrajna i skupa". No toj bi eventualnoj arbitraži, po njegovim riječima trebalo povjeriti ne samo morsku već i kopnenu granicu, a toga bi se "možda više trebala pribojavati Hrvatska". Njegovu najavu mogućeg proširenja arbitraže i na kopnenu granicu u utorak je odbacio predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Zdravko Tomac, koji ja upozorio da se time dovodi u pitanje mišljenje Badinterove komisije iz 1991. godine, po kojem su granice između nekadašnjih jugoslavenskih republika postale međunarodno priznate granice novonastalih država. (Hina) ggrb/dh dh