ZAGREB, 10. kolovoza (Hina)LJUBLJANA - U zadnje vrijeme učestali incidenti u Piranskom zaljevu pokušaj su Hrvatske da iznudi međunarodnu arbitražu za granicu na moru, ocjenjuje u svom broju od subote mariborski dnevni list "Večer".
"Hrvatska poruka je jasna: Želi se iznuditi arbitraža o granici. Slovenija se u načelu toga ne bi smjela bojati, a arbitraža bi trebala uključiti ne samo morsku nego i kopnenu granicu, na primjer južno od rijeke Dragonje", piše Boris Jaušovec.List podsjeća da se Hrvatska u pravu na ostvarivanje kontrole polovice Piranskog zaljeva poziva na 15. članak međunarodne Konvencije o pravu mora iz 1982., te da je stajalište službene Ljubljane kako taj članak u primjeni na razgraničenje treba primijeniti u cijelosti jer u svom drugom stavku određuje da "crta sredine" u razgraničenju ne važi ako postoje posebne povijesne ili druge okolnosti. Na koje bi se povijesne okolnosti u slučaju međunarodne arbitraže Slovenija mogla pozivati? "Postojanje posebnih okolnosti Slovenija bi morala dokazati, a s tim u vezi važna je povijesna i ekonomska povezanost Piranskog zaljeva s gradom Piranom i sa Slovenijom", rekao je za "Večer", asistent na katedri za pomorsko pravo na Fakultetu za pomorstvo i promet u Ljubljani.
ZAGREB, 10. kolovoza (Hina)
LJUBLJANA - U zadnje vrijeme učestali incidenti u Piranskom zaljevu
pokušaj su Hrvatske da iznudi međunarodnu arbitražu za granicu na
moru, ocjenjuje u svom broju od subote mariborski dnevni list
"Večer". "Hrvatska poruka je jasna: Želi se iznuditi arbitraža o
granici. Slovenija se u načelu toga ne bi smjela bojati, a arbitraža
bi trebala uključiti ne samo morsku nego i kopnenu granicu, na
primjer južno od rijeke Dragonje", piše Boris Jaušovec.
List podsjeća da se Hrvatska u pravu na ostvarivanje kontrole
polovice Piranskog zaljeva poziva na 15. članak međunarodne
Konvencije o pravu mora iz 1982., te da je stajalište službene
Ljubljane kako taj članak u primjeni na razgraničenje treba
primijeniti u cijelosti jer u svom drugom stavku određuje da "crta
sredine" u razgraničenju ne važi ako postoje posebne povijesne ili
druge okolnosti. Na koje bi se povijesne okolnosti u slučaju
međunarodne arbitraže Slovenija mogla pozivati? "Postojanje
posebnih okolnosti Slovenija bi morala dokazati, a s tim u vezi
važna je povijesna i ekonomska povezanost Piranskog zaljeva s
gradom Piranom i sa Slovenijom", rekao je za "Večer", asistent na
katedri za pomorsko pravo na Fakultetu za pomorstvo i promet u
Ljubljani.
MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov i glavni
tajnik UN-a Kofi Annan složili su se u petak u telefonskom razgovoru
da je potrebno naći političko rješenje za iračku krizu, priopćilo
je u subotu rusko ministarstvo vanjskih poslova. U priopćenju se
navodi da su se dvojica dužnosnika složila "oko potrebe za
traženjem političkog rješenja iračkog problema u skladu s
rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a". Rusija i američke saveznice,
među kojima i Njemačka, protive se vojnoj intervenciji u Iraku.
JERUZALEM - Izraelski vojnici ubili su u subotu jednog Palestinca u
pojasu Gaze koji je navodno spremao samoubilački napad, javio je
izraelski radio. Radio navodi da je Palestinac nosio pojas s
eksplozivom i da se pokušavao ubaciti u Izrael u blizini prijelazne
točke Karni na sjeveru pojasa Gaze. Vojnici su ga primjetili kod
granične ograde i otvorili su vatru što je prouzročilo eksploziju
njegova pojasa s eksplozivom.
GAZA - Tri Palestinca, ranjena u izraelskom otvaranju vatre
proteklih dana u pojasu Gaze, podlegla su ozljedama, a osam ih je
ozlijeđeno u subotu ujutro. Broj mrtvih od početka Intifade krajem
rujna 2000. porastao je na 2.433, s tim da je broj poginulih
Palestinaca 1.792, a Izraelaca 598. Osam je Palestinaca, od kojih
četvero djece, ranjeno u subotu kada su izraelski tenkovi otvorili
vatru u Khan Younisu, navode bolnički izvori. Petero ranjenih
pripadaju istoj obitelji.
BEČ - Austrijska policija uhitila je trojicu muškaraca, od kojih su
dvojica povezana s ekstremnom desnicom, nakon što je u racijama
diljem zemlje zaplijenila 50 komada oružja i kilogram eksploziva,
objavilo je u subotu ministarstvo unutarnjih poslova u Beču.#L#
Glasnogovornik ministarstva rekao je da su osumnjičeni, koji nisu
identificirani, uhićeni u noći s petka na subotu dok je policija
pretraživala šest zgrada u Beču i susjednim pokrajinama Donjoj
Austriji i Štajerskoj. "Policija je zaplijenila oko 50 komada
različitog oružja kao i kilogram eksploziva", rekao je
glasnogovornik dodajući da se u zaplijenjenom arsenalu nalaze
automatske i poluatomatske puške. Uhićeni su u pritvoru i pred
istražnim sucem objašnjavaju podrijetlo i namjenu oružja, za koje
nije jasno jesu li ga planirali rabiti u bliskoj budućosti, dodao je
predstavnik MUP-a.
VARŠAVA - Poljski je sud u petak izrekao presude u slučaju
krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Europu u kojem je optužena
41 osoba, javila je poljska televizija. Sud u Varšavi osudio je na
12 godina zatvora Mariu S. i Andrzeja P., koji su organizirali
skupinu za krijumačerenje kokaina u vrijednosti 700 milijuna
dolara. Leszek D., zvani Wanka, navodni vođa bande iz Pruszkowa, i
još petorica optuženih su oslobođeni. Trideset pet optuženih
osuđeno je na kazne zatvora od jedne do 12 godina.
To je bio jedan od najvećih slučajeva u poljskoj pravosudnoj
povijesti i mjere sigurnosti bile su vrlo jake. Dvjesto policajaca
i protuteroističke skupine osiguravale su sud tijekom sudskog
procesa održanog u bivšoj vojarni u varšavskoj četvrti Bemowo.
MOSKVA - Osam ruskih vojnika poginulo je u posljednja 24 sata u
Čečeniji od mina koje su postavili pobunjenici, javile su u subotu
ruske novinske agencije. Jedna je mina eksplodirala na putu kojim
je prolazilo vojno vozilo, 35 kilometara jugoistočno od glavnog
grada Groznog, i pritom su poginula četiri vojnika koja su bila u
vozilu, priopćila je ruska služba sigurnosti FSB, a prenio je Itar-
Tass. Dva ruska rezervista, zadužena za razminiranje, izgubila su
život u eksploziji mina na istom području, a u regiji Šatoj, na jugu
Čečenije, dva su vojnika poginula tijekom razminiranja, navodi
isti izvor.
STEPANAKERT - Nagorno Karabah, međunarodno nepriznata republika
koja je imala status autonomne oblasti u bivšem SSSR-u, održat će
predsjedničke izbore 11. kolovoza, javlja u subotu ruska novinska
agencija Interfax. Središnje izborno povjerenstvo te regije
registriralo je četiri kandidata: sadašnjeg predsjednika Arkadija
Gukasjana, bivšeg predsjednika parlamenta Artura Tovmasjana,
supredsjedatelja društveno-političke organizacije "Jedinstvo"
Grigorija Afanasjana i predsjednika Kršćansko-demokratske
stranke Alberta Gazarjana. To će biti treći po redu izbori za
predsjednika otkad se Nagorno Karabah proglasio republikom, a niti
jedne nije priznala međunarodna zajednica. U toj enklavi koja
pripada Azerbajdžanu pretežito žive Armeni, a nakon raspada
Sovjetskog Saveza oko nje su se zaratile Armenija i Azerbajdžan.
(Hina) dh dh