RUPEL ISKLJUČIO MOGUĆNOST NOVIH RAZGOVORA O GRANICI

LJUBLJANA, 19. kolovoza (Hina) - Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel u ponedjeljak je kategorično isključio mogućnost novih razgovora o granici na moru s Hrvatskom, inzistirajući da je koncept razgraničenja u Piranskom zaljevu, što ga je nagovijestio lani parafirani sporazum Drnovšek-Račan koji je naišao na jaka protivljenja u Hrvatskoj, za Sloveniju "alfa i omega" svakog mogućeg rješenja i kamen temeljac budućih odnosa s Hrvatskom.#L# "Sporazum Račan-Drnovšek na minimalistički način kao kompromis odgovara objema državama. Za nas je koncept podjele Piranskog zaljeva crtom sredine nemoguć jer bi se time kotač povijesti vratio deset godina unatrag. Crta sredine u Piranskom zaljevu za nas nikada nije bila aktualna niti je bila predmetom razgovora, oni su zapravo počeli tek kada se od nje odustalo", izjavio je šef slovenske diplomacije u ponedjeljak na konferenciji za novinare posvećenoj pitanju odnosa s Hrvatskom i nedavnim incidentima u Piranskom zaljevu zbog prava ribarenja i policijske kontrole. Sama je konferencija za tisak bila odlično posjećena od domaćih novinara. Rupel se, nakon duže odsutnosti zbog godišnjeg odmora, ponovno pojavio u svom diplomatskom stožeru, a često je posljednjih dana bio kritiziran zbog "diplomatske neaktivnosti" u vezi "hrvatskih provokacija na moru". Rupel je rekao kako je cijelo vrijeme bio upoznat s događajima, a nije javno reagirao ne želeći dramatizirati odnose s Hrvatskom koju Ljubljana želi za strateškog partnera po uzoru na savezništvo koje je među državama postojalo u 1990. i 1991. Rupel je međutim jasno dao do znanja da su za Ljubljanu ideje o novim pregovorima o granici nemoguće jer inzistira na pravu slobodnog izlaza u međunarodne vode i kontroli Piranskog zaljeva. "Zadnji su incidenti u spornom trokutu, koji je i ranije bio pod slovenskom policijskom kontrolom, proizvod neke nove hrvatske politike čiji je cilj najblaže rečeno dezavuirati sporazum Račan- Drnovšek i napore učinjene u zadnjih deset godina. Slovenija predlaže da se napusti politika igre na nulti rezultat, to jest politika u kojoj jedan izgubi ili dobije na račun drugoga. Ako se dogovaramo, onda moramo i jedni i drugi dobiti", rekao je Rupel na konferenciji za novinare, istaknuvši da Slovenija u načelu ne odbija arbitražu (ali cijele kopnene i morske granice) iako bi to bilo neracionalno, dugotrajno i skupo. "Arbitraže se ne bojimo, više bi se toga možda trebala pribojavati Hrvatska. Ako hrvatska politika u sadašnjem trenutku ne može parafirani sporazum provesti kroz proceduru, možemo se dogovoriti da on važi privremeno ili da se stanje u Piranskom zaljevu zamrzne", ustvrdio je Rupel. Prema njegovim riječima, slovenska strana može dokumentirano dokazati da su slovenski ribari i inače lovili u spornom dijelu Piranskog zaljeva i da je slovenska policija i prije osamostaljenja kontrolirala cijeli zaljev. Pritom je rekao da je u tom smislu zaključeno više sporazuma na razini unutarnjih poslova, pri čemu je spomenuo "pulski dogovor" ministara unutarnjih poslova "iz veljače 1991. godine". Rupel je pred slovenskim novinarima predstavio zemljovid morskog razgraničenja u Piranskom zaljevu s varijantama eksteritorijalnog koridora prema parafiranom sporazumu i s detaljima o policijskoj kontroli u Piranskom zaljevu sa stanjem stjecanja slovenske samostalnosti. Šef slovenske diplomacije iznio je i nekoliko poznatih teza slovenske vanjske politike u odnosu prema Hrvatskoj koje su zadnjih 11 godina gotovo konstanta. S jedne strane, to je teza o "povijesnom dugu" Hrvata prema Slovencima jer su - kako tvrdi Rupel i neki slovenski povjesničari - nastajanjem Titove Jugoslavije dobili "zaokružen etnički prostor" dok je dio slovenskog etničkog elementa ostao u Italiji. Rupel je podsjetio kako je glavni kriterij posljeratnog razgraničenja Jugoslavije i Italije bio broj Talijana ili Jugoslavena na određenom području u Istri i slovenskom primorju zbog čega je Slovenija izgubila Trst. Rupel je ponovio i za Hrvatsku kontroverznu tezu o "federalnom moru" koje do raspada SFRJ nije bilo ni pod hrvatskom ni pod slovenskom jurisdikcijom, te da to područje sada trebaju podijeliti Slovenija i Hrvatska. Na pitanje slovenskih novinara o incidentu koji je u nedjelju izazvao piranski vijećnik Jožko Joras koji stanuje u Hrvatskoj, u naselju Mlini blizu graničnog prijelaza Plovanija, Rupel je rekao kako, što se njega tiče, ne vidi nikakvih problema. "Izvjesiti neke zastave, to je sasvim u redu, međutim to nije u nadležnosti mog ministarstva nego policije", rekao je Rupel. (Hina) fl ii