TOMAC ODBACUJE SLOVENSKE PRITISKE (DUŽA VERZIJA)

ZAGREB, 20. kolovoza (Hina) - Hrvatska će do postizanja konačnog sporazuma o razgraničenju na moru sa Slovenijom poštovati međunarodno pravo i braniti svoj suverenitet do sredine Piranskog zaljeva te odbacuje slovenske pritiske, posebice stajalište da je i kopnena granica podložna arbitraži, izjavio je u utorak predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Zdravko Tomac.#L# Tomac je na konferenciji za novinare reagirao na izjave slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela, koji je u ponedjeljak u Ljubljani predložio da se do postizanja konačnog sporazuma privremeno koristi sporazum koji su parafirali premijeri dviju država Ivica Račan i Janez Drnovšek, ali koji nije potpisan ni ratificiran, ili da se zamrzne postojeće stanje u Piranskom zaljevu. Pod postojećim stanjem slovenska strana podrazumijeva najveći dio zaljeva, tvrdeći da je slovenska policija to područje nadzirala i prije osamostaljenja dviju država. "Hrvatska ne želi ni jedan kvadratni metar bilo čijeg teritorija, ali će isto tako vrlo čvrsto braniti svaki kvadratni metar svoga teritorija, u skladu s međunarodnim pravom", rekao je Tomac. Naglasio je kako za Hrvatsku ne postoji "problem granice sa Slovenijom, nego postoji problem tehničkog ucrtavanja te granice i rješavanje nekih minornih spornih problema". Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku ocijenio je "vrlo opasnom" tezu ministra Rupela da bi međunarodnoj arbitraži trebalo prepustiti i kopnenu granicu, ako se ona bude tražila za razgraničenje na moru. "To je dovođenje u pitanje mišljenja Badinterove komisije, po kojem su nekadašnje republike bivše Jugoslavije dobile međunarodno priznanje", rekao je Tomac. Prema mišljenju Badinterove komisije iz 1991. godine, granice između tadašnjih jugoslavenskih republika postaju međunarodno priznate granice novonastalih država. Rupel, prema Tomcu, stajalištem da i kopnene granica ide na arbitražu, otvara neka pitanja koja zadiru u same temelje suverenosti i Hrvatske i Slovenije, koje bi moglo biti presedan s vrlo negativnim posljedicama za obje države. "To su zatvorena pitanja, koja nije dobro otvarati ni za jednu stranu", rekao je Tomac podsjećajući da su i Hrvatski sabor i slovenski parlament prilikom međusobnog priznanja 1991. godine utvrdili međusobne granice. Tomac je također odbacio neka objašnjenja ministra Rupela, "koji govori o nekim povijesnim pravima, a pogotovo neka obrazloženja da je Slovenija nastankom Jugoslavije 1945. godine izgubila dio svog etničkog prostora u razgraničenju s Italijom i da je to onda argument da se taj gubitak na neki način nadoknadi hrvatskim ustupcima". "Pozivanje na neke povijesne okolnosti na bazi kojih bi trebalo mijenjati granice bio je uzrok krvave velikosprske agresije, čija je bit bila u tome što Milošević i velikosrpski agresori nisu priznavali republičke granice kao državne, nego su tražili neke nove etnčke granice i neka nova prestrojavanja", rekao je Tomac. Tomac je također odbacio neke ideje koje se pojavljuju u hrvatskoj politici i medijima, da je potrebno otkazati parafirani sporazum Račan-Drnovšek o međusobnim granicama. "Taj sporazum, budući da nije ni potpisan ni ratificiran, pravno ne postoji, prema tome mi bismo ga njegovim otkazivanjem na neki način priznali", rekao je Tomac, dodajući da je to samo jedna faza u procesu pregovoranja o utvrđivanju granica između dviju država. (Hina) sv dh