FRA-LE NOUVEL OBSERV. 18.7. STIGLITZ: RIJEČ JE O 'BOLJŠEVICIMA LIBERALIZMA'

FRANCUSKA LE NOUVEL OBSERVATEUR 18.VII.2002. Zašto je kapitalizam izgubio glavu U prigodi Gospodarskih susreta u Aix-en-Provenceu Vincent Jauvert razgovarao je s Josephom Stiglitzom, dobitnikom Nobelove nagrade za gospodarstvo 2001. i bivšim savjetnikom Billa Clintona: " - Enron, WorldCom, Andersen... zašto američki kapitalizam više nije normalan? = Zato što ga potkopavaju tajni dogovori, mnoštvo interesa i nejasnoća. To je pajdaški kapitalizam, kapitalizam dosluha. Fanatici liberalizma vjeruju u teoriju 'nevidljive ruke' prema kojoj se tržište samo uređuje. No vidimo da je ta samoregulacija mit. Gospodarski je okoliš odveć nejasan i zamršen. Da bi kapitalizam bio djelotvoran i 'čist', država mora nametnuti neka pravila i osigurati njihovu potpunu provedbu. G. 1906. američki je romanopisac Upton Sinclair objavio roman 'Džungla' u kojemu je opisao tvornicu za proizvodnju mesnih konzervi u Chicagu i njezinu užasnu higijenu. Knjiga je imala takav uspjeh da je potrošnja konzerva naglo pala na čitavom području Sjedinjenih Država. Znate kako je reagirala mesna industrija? Zatražila je od savezne vlade da donese stroge propise o čistoći. Bio je to, po njezinu mišljenju, jedini način da Amerikanci ponovno steknu povjerenje i kupuju 'corned-beef'. Danas smo u istom položaju: da bi smirila dioničare, država mora propisati nova pravila, ne o higijeni, već o računovodstvu, napose o dionicama koje su, mislim, glavni uzrok nedavne pomutnje. - Sličnu ste reformu već predlagali dok ste bili gospodarski savjetnik predsjednika Clintona... = Da, govorio sam da nije dobro da dionice ne budu uključene u službene račune poduzeća. Jer, premda se ne pojavljuje u završnim računima, taj novac odnekud dolazi: očito iz džepova dioničara! Povrh toga, nekim direktorima poduzeća koji imaju dionice glavni cilj nije napredak poduzeća kojim upravljaju, već isključivo porast njihove vrijednosti na burzi - ako treba i umjetnim putem - to jest povećanje osobnog bogatstva. U to sam doba izgubio bitku s bankovnim vlastima u Wall Streetu i s našim ministarstvom financija. - Mislite li da je sadašnja kriza tako teška da bi mogla ugroziti čitav sustav? = Ne, ne vjerujem. Temelji našeg tržišnog gospodarstva jako su čvrsti. Samo im trebaju stroži pravni okviri. (...) - U zanimljivoj knjizi koju ste nedavno objavili dajete strašan opis MMF-a i njegovih čelnika, 'boljševika liberalizma', kako sami kažete, koji su, zaslijepljeni svojom ideologijom, mnoge zemlje Trećeg svijeta gurnuli u propast. Kada ste otkrili taj fanatizam? = U ožujku 1997., mjeseca dana nakon dolaska u Svjetsku banku. Imenovan sam glavnim ekonomistom. Moja je prva misija bila u Etiopiji i tu sam prvi put vidio kako ljudi iz MMF-a rade. (...) - Slušajući vas, reklo bi se da ste protivnik globalizacije... = Varate se: mislim da globalizacija može biti dobra prilika... ako ju predvode demokratske međunarodne ustanove i ako njezina pravila svi primjenjuju. Unatoč svemu, masovni protuglobalizacijski pokreti kakve smo vidjeli u Genovi i u Seattleu imali su vrlo pozitivnu ulogu u shvaćanju problema. Dakako, među njihovim aktivistima ima ekstremista koje osuđujem i protekcionista s kojima se ne slažem. No velika većina jesu razumni ljudi koji su shvatili da je ovakva globalizacija kakva se uvodi, nepravedna i ne može potrajati. - Kažete međunarodne 'demokratske' institucije? = Da. Vrijeme je da SAD shvati da međunarodne financijske ustanove nisu 'njihova svojina', da o njihovim odlukama svi trebaju raspravljati, pa i zemlje u razvoju, i ne smiju se donositi potajno, u uredima 19. ulice u Washingtonu. - Što euruopski političari misle o vašoj kritici MMF-a? = Neslužbeno, mnogi su oduševljeni, napose među socijaldemokratima: kažu da sam u potpunosti u pravu, da pravila treba mijenjati. No na međunarodnim skupovima ne odvažavuju se izazivati MMF. - Kako tumačite taj oprez? = Napasti odluke MMF-a znači usprotiviti se američkoj riznici, dakle ministarstvu financija koje zahvaljujući svom pravu veta zapravo upravlja Fondom. A koji se europski politički čelnik želi sukobiti s američkom riznicom? - Dakle, nitko ni ne pomišlja preispitati to pravo veta koje ima samo SAD? = Neki o tomu razmišljaju... ali ne na glas. Jer, predložiti to javno značilo bi potaknuti veliku diplomatsku krizu s Washingtonom. A tom se riziku nitko ne želi izložiti."