RU NG 18. VII. 2002. KRIZA U TADŽIKISTANU

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 18. VII. 2002. Ugrožen građanski mir u Tadžikistanu "U posljednje vrijeme tadžikistanske vlasti su pojačale borbu protiv religioznog ekstremizma. Razlog je bila aktivizacija radikalnih skupina u raznim regijama, uz slabljenje utjecaja tijela lokalne vlasti. Uznemiren takvim tendencijama predsjednik Emomali Rahmonov je posjetio grad Isfaru u Sogdijskoj oblasti na samoj granici između Tadžikistana, Kirgizije i Uzbekistana. Ondje su tri stanovnika Isfare bili pripadnici organizacije Al-Qaide, a sada su zarobljenici u kubanskoj luci Guantanamo. U Tadžikistanu se razmahala zabranjena radikalna stranka 'Hizb-ul- Tahrir', čije se ideje šire među stanovništvom Ferganske doline. Većina se članova novači na sjeveru Tadžikistana, makar je agitacijskih listića bilo i u Dušanbeu i okolici. Predsjednik Rahmonov je pozvao građane da ne prihvaćaju ekstremističku agitaciju. On je kazao kako mnoge džamije nisu registrirane, a predavači nemaju odgovarajuću naobrazbu. U inozemnim školama i na fakultetima danas se školuje 1500 Tadžikistanaca, većinom u Pakistanu, Saudijskoj Arabiji i Iranu. Uz to, ondje poučavaju vahabitski islam, iako su Tadžikistanci suniti. Ako ti mladići prihvate vahabizam, to bi moglo destabilizirati stanje u republici i dovesti do religioznog raskola. U tom je kontekstu predsjednik nedavno kritizirao djelatnost Stranke islamskog preporoda Tadžikistana (SIPT), i vođu Saida Abdullo Nurija. Rahmonov je kazao da se neki članovi 'te stranke, unatoč zakonu o političkim strankama, bave ideološkom obradbom ljudi, što može dovesti do raskola u društvu'. Predsjednik je istaknuo da se brojne nove džamije pretvaraju u promičbena središta islamskog radikalizma. Još i osam službenika imaju funkcije u stranci, što je već 'kršenje zakona o političkim strankama', rekao je Rahmonov. Stranka SIPT je jedina stranka islamskog naučavanja, a službeno je registrirana za Srednju Aziju. Nakon što ju je predsjednik izložio kritici, pojavile su se glasine o tome da će biti zabranjena. Javnost je očekivala odgovor iz SIPT-a, ali ga nije bilo. Umjesto toga Nuri i njegov zamjenik Muhitdin Kabiri otišli su u Njemačku, gdje će se susresti s predstavnicima izvršne vlasti, parlamenta, tiska, nevladinim organizacijama, pa i religioznim organizacijama, koje nose islamski predznak. Uoči odlaska Nuri je dao izjavu za radio 'Njemački val': Višestranački sustav u Tadžikistanu još nije uspostavljen do kraja, nego se tek stvara. Ni naša stranka nije izuzetak. Uskoro ćemo objaviti svoju taktiku i predstaviti svoj program. Zasad nemamo problema s vladom, ali ima trvenja u nekim regijama kada se radi o realizaciji naših ustavnih programa i ciljeva'. On je opovrgnuo da se u Tadžikistan ubacuju afganistanski i uzbestanski ekstremisti, niti ovdje imaju logore. Uostalom, takve glasine dolaze sve upornije upravo iz vladinih krugova, izjavio je predsjednik Stranke islamskog preporoda Said Nuri", piše Viktorija Panfilova.