FR-US-IR-demokracija-Diplomacija-Vlada-Organizacije/savezi fra-l'express 27.6.02. iran kao područje novog euro-američkog sukobljavanja FRANCUSKAL'EXPRESS27.VI.2002.Perzijska kolijevka"Islamizam je rođen u Iranu. Europa i Amerika vode
danas u Iranu prvu bitku radi utjecaja. Na raskrižju svih nestabilnih područja, sjeverno od Zaljeva, zapadno od Pakistana, Indije i Afganistana, južno od srednje Azije, istočno od Turske koja ide prema Uniji, zemlja ne posjeduje samo devet posto svjetskih zaliha nafte i trinaest posto zaliha plina.Onoga dana kada napusti islamizam i okrene se svijetu, Iran će obilježiti stoljeće, postavši ili najbolji dio američkog Bliskog istoka, ili istočno tržište Unije, most između EU-a i Azije, politički adut Europe. Ulog je presudan i taj se dan približava, jer polovica iranskog pučanstva nije poznavala šaha.Izobražena, s diplomama, gušeći se pod feredžom, mladež to više teži Zapadu što je islamistički režim u slijepoj ulici. Da bi se smanjila nezaposlenost i osigurala budućnost zemlje potrebna su ulaganja, treba otvoriti granice, srušiti gospodarski monopol trgovaca na bazaru i velikih vjerskih ustanova, stupova teokracije.
FRANCUSKA
L'EXPRESS
27.VI.2002.
Perzijska kolijevka
"Islamizam je rođen u Iranu. Europa i Amerika vode danas u Iranu
prvu bitku radi utjecaja. Na raskrižju svih nestabilnih područja,
sjeverno od Zaljeva, zapadno od Pakistana, Indije i Afganistana,
južno od srednje Azije, istočno od Turske koja ide prema Uniji,
zemlja ne posjeduje samo devet posto svjetskih zaliha nafte i
trinaest posto zaliha plina.
Onoga dana kada napusti islamizam i okrene se svijetu, Iran će
obilježiti stoljeće, postavši ili najbolji dio američkog Bliskog
istoka, ili istočno tržište Unije, most između EU-a i Azije,
politički adut Europe. Ulog je presudan i taj se dan približava, jer
polovica iranskog pučanstva nije poznavala šaha.
Izobražena, s diplomama, gušeći se pod feredžom, mladež to više
teži Zapadu što je islamistički režim u slijepoj ulici. Da bi se
smanjila nezaposlenost i osigurala budućnost zemlje potrebna su
ulaganja, treba otvoriti granice, srušiti gospodarski monopol
trgovaca na bazaru i velikih vjerskih ustanova, stupova
teokracije.
Zbog toga na izborima već pet godina pobjeđuju reformatori,
pristaše otvaranja prema Zapadu i posvjetovljenja, a konzervatici
onemogućuju bilo kakve promjene zahvaljujući pravu vjerskog veta i
nadzoru represivnog aparata. Pred očima Zapada podmukao građanski
rat razdire Iran, ali taj rat potiče Ameriku i Europu da u službu
svojih ambicija stave oprečne strategije.
Prošlog su tjedna u Luxembourgu Europljani odlučili da će početi
trgovačke pregovore s Iranom. Već sutradan, SAD je uzvratio da mora
proučiti možebitne sporazume između Bruxellesa i Teherana 'u
svjetlu američkog zakona' i da, drugim riječima, neće dvojiti, što
im od 1995. omogućuje zakon, da uvede sankcije europskim poduzećima
koja rade s Iranom.
Unija pak misli da može pridonijeti mirnom razvoju te zemlje,
nudeći joj suradnju uz političke uvjete. To je čitav Zapad načinio
sa SSSR-om potpisavši Helsinški sporazum. Europljani žele
pregovarati s režimom kako bi ga potaknuli da se otvori, dok ga
Amerikanci žele srušiti, izolirajući ga gospodarski i povećavajući
njegove teškoće kako bi propao pod pritiskom naroda koji je, po
njihovu mišljenju, neizbježiv.
Reforma ili revolucija, praćenje ili ubrzanje izlaska iz krize, te
se dvije strategije sučeljavaju to više što Europa ne iznevjerava
samo Amerikance na iranskom tržištu, već i potvrđuje diplomatsku
neovisnost koja muči SAD. Zato Amerika dvoji.
Svrstavajući Iran u 'osovinu zla', ona pokušava s njom uspostaviti
tajnu vezu i nudi joj pomoć nakon potresa koji je u subotu pogodio
sjever zemlje. Mule nisu rekli ne", u uvodniku lista piše Bernard
Guetta.