FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IT 26. VI. AVVENIRE - KINEZI I TALIBANI

IT-US-CN-AF-krize, supersila, terorizam-Nemiri/sukobi/ratovi-Politika IT 26. VI. AVVENIRE - KINEZI I TALIBANI ITALIJAAVVENIRE26. VI. 2002.Kineska dvostruka igra s talibanima"Izvor blizak Mossadu, agencija Debka, prošlog je listopada emitirala vijest da su se tijekom bitaka u Afganistanu kineski elementi (između pet i 15 tisuća) borili uz talibane. Izgledalo je nevjerojatno. Danas, nakon više mjeseci, iz Pentagona dolazi potvrda: Peking je obučavao talibane i pripadnike Al Qaede, dajući im i teško naoružanje. Američke snage su u svibnju na jugu Afganistana otkrile tridesetak projektila zemlja-zrak SA-7 kineske proizvodnje.Prema novinarima Billu Gertzu i Rowanu Scaroboroghu, koji su vrlo bliski Pentagonu, Peking je talibanima navodno dao projektile i nakon 11. rujna, unatoč objavljenom priključivanju globalnom ratu protiv islamskog terorizma. Uostalom, 'borba protiv terorizma' dala je Pekingu odriješene ruke protiv njegove islamske manjine Ujgura u Xinjangu. Ipak, moguće kinesko pomaganje talibana odražava jednu temeljnu stratešku računicu. Prije 11. rujna, razni američki vojni instituti, ne previše zabrinuti Islamom, ukazivali su na Kinu kao
ITALIJA AVVENIRE 26. VI. 2002. Kineska dvostruka igra s talibanima "Izvor blizak Mossadu, agencija Debka, prošlog je listopada emitirala vijest da su se tijekom bitaka u Afganistanu kineski elementi (između pet i 15 tisuća) borili uz talibane. Izgledalo je nevjerojatno. Danas, nakon više mjeseci, iz Pentagona dolazi potvrda: Peking je obučavao talibane i pripadnike Al Qaede, dajući im i teško naoružanje. Američke snage su u svibnju na jugu Afganistana otkrile tridesetak projektila zemlja-zrak SA-7 kineske proizvodnje. Prema novinarima Billu Gertzu i Rowanu Scaroboroghu, koji su vrlo bliski Pentagonu, Peking je talibanima navodno dao projektile i nakon 11. rujna, unatoč objavljenom priključivanju globalnom ratu protiv islamskog terorizma. Uostalom, 'borba protiv terorizma' dala je Pekingu odriješene ruke protiv njegove islamske manjine Ujgura u Xinjangu. Ipak, moguće kinesko pomaganje talibana odražava jednu temeljnu stratešku računicu. Prije 11. rujna, razni američki vojni instituti, ne previše zabrinuti Islamom, ukazivali su na Kinu kao budućeg protivnika SAD-a: tijekom sljedećih trideset godina Peking će izazvati američko gospodstvo na Pacifiku. Snažan gospodarski rast daje Pekingu sredstva za grozničavo ponovno naoružavanje u skladu s njegovim ambicijama: naoružavanje bez prestanka (koje nadilazi i stopu gospodarskog rasta). Osim toga, u razmjerno malo mjeseci, njegova je vojska osuvremenjena, a kineska mornarica je dostigla 'radijus' (prije nečuven) od više od tri tisuće kilometara. Peking je uz to agresivno dao znak da Malajski tjesnac smatra svojim morem. Pred tom jasno izraženom ekspanzionističkom željom vojni su analitičari iz SAD-a zaključili da Amerika, kako bi obuzdala Kinu u bliskoj budućnosti, na Pacifiku raspolaže samo bazama koje su vrlo daleko od perimetra vjerojatnog neprijateljskog teritorija (u Japanu, na Filipinima, i u Južnoj Koreji), koje su uz to vrlo ranjive spram napada raketama. Tako je bilo do 11.rujna. Sada, zahvaljujući 'ratu protiv terorizma' SAD ima baze u Afganistanu; odnosno iza leđa, blizu kineskog teritorija, s odobrenjem Moskve, i vjerojatnom mogućnošću uporabe raketnog centra u špiljama, koji su na nepreciziranom lokalitetu u Pamiru izgradili Sovjeti, što je spomenuo već navedeni Mossadov izvor. Iz te baze, na šest tisuća metara, nuklearni projektili mogu gađati bilo koji cilj, ne samo u Kini nego i u Indiji i Pakistanu. Neočekivano ponovno miješanje karata moralo je uzbuniti Peking. Dolazi li od tuda diskretna pomoć afganistanskoj gerili, sa ciljem sprečavanja Amerikanac da učvrste svoju prednost? To će kazati budućnost," piše Maurizio Blondet.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙