VLADA POSLALA SABORU PAKET ZAKONA S PODRUČJA FINANCIJA

VLADA POSLALA SABORU PAKET ZAKONA S PODRUČJA FINANCIJA Paket od četiri konačna zakonska prijedloga koji bi trebao urediti bankarsko i tržište vrijednosnih papira, Vlada je s današnje sjednice poslala Hrvatskom saboru na raspravu i donošenje. U tom paketu je i konačan tekst zakona o bankama po kojemu temeljni kapital potreban za osnivanje banke iznosi 40 milijuna kuna. Bivšim štedionicama, koje su do konca prošle godine, povećale svoj temeljni kapital na 20 milijuna kuna i dobile odobrenje HNB-a, da rad nastave kao banke, to će se i omogućiti. Time će se dati prilika za poslovanje i bankama s manjim kapitalom, rekao je zamjenik ministra financija Damir Kuštrak. Novi zakon o bankama, središnjoj banci - HNB-u daje mogućnost nadzora nad pravnim osobama povezanim s bankom, zatim ovlaštenje da prati poslovne aktivnosti banaka i skupine banaka koje bi za cilj mogle imati ograničavanje tržišnog natjecanja. HNB će propisivati obvezu formiranje rezervi za sve banke, s pravom da veću rezervu propiše bankama koje posluju s većim rizikom. Visina obvezne rezerve ovisila bi o HNB-ovoj procjeni rizičnosti bančina poslovanja. Uvođenje takve "asimetrije", Kuštrak tumači činjenicom da je za banke koje oprezno posluju sadašnja obvezna rezerva previsoka, a za one s rizičnim poslovanjem i preniska. Zakonodavac u konačnom prijedlogu zakona o bankama razdvaja isplatne redove vjerovnika i omogućava stečajnom upravitelju da isplatu obavlja prema raspoloživim sredstvima na računu, ne čekajući, kao do sada da prikupi novac potreban za isplatu cijelog isplatnog reda. U konačan tekst zakona ugrađeni su i neki prijedlozi Sabora, među njima i onaj da banka svake četiri godine mora mijenjati revizorsku kuću. Ista revizorska kuća mogla bi u istoj banci uzastopno obaviti najviše četiri revizije financijskih izvješća. Vlada je obvezala Ministarstvo financija da do kraja godine napravi izjavu o usklađenosti zakona sa standardima EU-a. Inače, taj zakon u 13 članaka regulira odnose s bankama iz zemalja članica EU, ali će njihova primjena početi tek kad Hrvatska postane članicom EU. Vlada je utvrdila konačnu verziju zakona o štedno-kreditnim zadrugama po kojemu bi te zadruge mogle obavljati platni promet za svoje zadrugare, temeljem ugovora s poslovnom bankom u kojoj imaju račun za redovito poslovanje. Iznos zadružnih uloga kod osnivanja štedno-kredite zadruge, kao i do sada, ne može iznositi manje od 100.000 kuna. Zadruge mogu za svoje zadrugare obavljati i mjenjačke poslove i platni promet, a zadružni ulozi se mogu ukamaćivati. S ojačanom ulogom Komisije za vrijednosne papire, Vlada je Saboru poslala konačan tekst zakona o tržištu vrijednosnih papira. Komisija će moći zabranjivati i suspendirati aktivnosti na burzi, izmijeniti ili brisati pravila burze ili Središnje depozitarne agencije. Zakon predviđa da i banke mogu obavljati sve poslove s vrijednosnim papirima čime se uspostavlja institut univerzalne banke, rekao je Kuštrak. Nadalje, uspostava javnih dioničkih društava, po riječima zamjenika ministra financija, najavljuje veći promet dionicama, obveznicima i drugim vrijednosnim papirima. Saboru je poslan i konačan tekst zakona o preuzimanju dioničkih društava kojim će se ozakoniti obveza objavljivanja ponude za preuzimanje dionica iznad 25 posto. Od toga se izuzimaju imatelji s više od 75 posto dionica i oni koji obavijeste Komisiju da će prodati u roku šest mjeseci preuzete dionice. Komisija je ovlaštena, po novom zakonu, za izdavanje dozvola za objavljivanje o preuzimanju dioničkih društava. Među povezane osobe kojima se ograničava sudjelovanje u preuzimanju dionica uvršteni su braća i sestre.