VLADA USVOJILA OSNOVE EKONOMSKE I FINANCIJSKE POLITIKE U 2002. I 2003.

VLADA USVOJILA OSNOVE EKONOMSKE I FINANCIJSKE POLITIKE U 2002. I 2003. Vlada procjenjuje da će gospodarski rast u ovoj godini iznositi 3,5 posto u idućoj 4 posto, a ključnim elementima svoje ekonomske i financijske politike ističe smanjenje nezaposlenosti, odnosno porast zaposlenosti i povećanje životnog standarda. To se navodi u dokumentu Osnove ekonomske i financijske politike Vlade u 2002. i 2003., prihvaćenom na današnjoj Vladinoj sjednici. Ministar financija Mato Crkvenac najavio je da će se iduće godine osobita pozornost posvetiti još većoj podršci poduzetnicima, uređenju infrastrukture, ubrzanju investicija što podrazumjeva i smanjenje proračunskog deficita, povećanje štednje, privatizacijskih prihoda, konkurentnosti izvoza, ubrzanje reforme pravosuđa, unapređenju rješenja u obrazovanju i sl. Iz toga su, naveo je, izvedeni i ključni parametri odnosno procjena stope rasta od 3,5 i 4 posto i niska inflacija od 4,3 posto i 3,5 posto u ovoj i idućoj godini. Također se procjenjuje daljnje smanjenje proračunskog deficita, u ovoj godini na 4,2 posto BDP-a, a u idućoj na 2,5 posto. To znači da će proračun 2003. morati biti štedljiv, restriktivan u pogledu državne potrošnje, rekao je ministar. Oko plaća "neće biti veselja", proračun će tu ostati čvrst, rekao je Crkvenac i poručio "neka se ne vesele rebalansu oni koji bi to priželjkivali". Zaključio je da uspjeha neće biti bez suglasnosti o provedbi reformi, bez potpore poslodavaca i sindikati projektu koji je nazvao "Hrvatska na stazi uspona u narednom razdoblju". U raspravi je iznijeto niz prijedloga za nadopunjavanje dokumenta, npr. kako povećati strana ulaganja, što učiniti za poticanje izvoza i sl., a premijer Ivica Račan poručio da će to biti moguće uskoro, kada se pred Vladom nađe programski dokument o tomu što je potrebno učiniti da bi imali veću stopu rasta. Jedino veća stopa rasta može riješiti probleme s kojima smo suočeni, na prvom mjestu nezaposlenost, kazao je premijer. Ministar obnove Radimir Čačić ističe da bi osnovicu rasta u odnosu na zacrtano trebalo dignuti bar za jedan posto. Za to je prostor otvoren, rekao je ministar Crkvenac. Vladin dokument kao priopritet sadrži i privatizaciju javnih poduzeća, INA-e i HEP-a. Zamjenik premijera Dražen Budiša upozorava da zbog dosadašnjih iskustava treba biti pažljiv. Privatizacija, kaže, ne smije biti u funkciji proširenja hrvatskog tržišta za inozemne gospodarske subjekte, o tomu treba voditi računa i sada, kod privatizacije Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke. U raspravi je posebno naglašen i značaj štednje za razvoj, potreba nastavka privatizacije, razmatranja mjera za povećanje stranih ulaganja, poticanje izvoza i sl. "Upotrijebit ćemo sve snage da bi do 15. siječnja 2003. predali zahtjev za punopravno članstvo Hrvatske u Europsku uniju, izjavio je danas premijer Ivica Račan podsječajući na 9. svibnja, Dan Europe. Račan je podsjetio da su prije 52 godine započeli integracijski procesi u zapadnoj Europi tijekom kojih je stvorena Europska unija. Ova Vlada nema dvojbe, ne vidi drugog puta za Hrvatsku osim onoga u Europu, rekao je Račan na sjednici Vlade. Put u Europu je put vlastitog razvoja, a razvoj podrazumijeva odricanje, napor, zrelost za promjene, rekao je Račan uvjeren da će i građani poduprijeti Vladu na zajedničkom putu u Europu. Izmjenama Zakona o kaznenom postupku, čiju je konačnu verziju Vlada danas uputila Saboru predlaže se uvođenje kućnog pritvora te sankcija za suce koji ne donesu presudu u roku od 15 dana po završetku postupka. Predlaže se i davanje mogućnosti istražnom sucu da donosi presude za kaznena djela za koja je predviđena kazna zatvora do tri godine. No, ta bi se odredba primjenjivala tek od početka iduće godine. Proširuje se i nadležnost sudaca pojedinaca, (bez porote) koji bi mogli suditi za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do pet godina. Važne su novine, kaže ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović, i u pravnom položaju državnog odvjetnika. Po izmjenama, on bi upravljao izvidima kaznenih djela i povjeravao njihovo izvršavanje policiji. Time se, pojašnjava, nastoji državanog odvjetnika i policiju obvezati na čvrstu funkcionalnu suradnju. Hrvatska je Vlada utvrdila i zakonski prijedlog o obveznim doprinosima, kojima bi se doprinosi plaćali i na do sada neobuhvaćene primitke - članstva u skupštinama i nadzornim odborima tvrtaka, upravnim vijećima..., kao i na autorske honorare umjetnika, novinara, sudskih vještaka, športskih sudaca i drugih sličnih djelatnosti. Taj zakonski tekst povezan je s izmjenama zakona o porezu na dohodak, o mirovinskom i o zdravstvenom osiguranju koji su s današnje sjednice također upućene u saborsku proceduru, a primjenjivali bi se od 1. srpnja. Ministar financija Mato Crkvenac tumači kako je smisao cijelog paketa izbjeći da mnogi nezaposleni ustvari rade ilegalno, kao što tako dopunski rade i mnogi zaposleni. U prošloj je godini bilo 360.000 ugovora o djelu, a mnogi od tih ugovora su ustvari zamjena za ugovore o radu, ustvrdio je Crkvenac. Naveo je da se nova pravila o doprinosima neće odnositi na plaće iz nesamostalnog rada. Zakoni ničim ne utječu na plaće zaposlenih, ali se u sustav doprinosa uvlače druge kategorije dohodaka od rada, rekao je. Novi sustav doprinosa trebao bi spriječiti dosadašnju praksu da su ljudi koji su cijeli život radili na ugovore o djelu ili honorarno u konačnici ostajali bez mirovine, kazao je Crkvenac, dodajući da bi paket trebao rezultirati i manjim brojem nezaposlenih. Predloženim izmjenama Zakona o porezu na dohodak onima koji bi bili obuhvaćeni zakonom o obveznim doprinosima smanjila bi se stopa akontacije poreza na dohodak sa sadašnjih 35 posto na 15 posto. Prema izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju oko 36.000 korisnika invalidskih mirovina mogli bi računati na povećanje mirovine od oko 200 kuna mjesečno. Po novome, budućim korisnicima prijevremenih starosnih mirovina one bi se u prosjeku smanjile 1,5 posto, u mirovinski se staž ne bi ubrajalo razdoblje u kojem nije plaćen mirovinski doprinos. Predložene izmjene znače i povećanje izdataka za mirovine, a u drugoj polovici godine to bi bilo 6,5 milijuna kuna mjesečno.