VLADA PRIHVATILA STRATEGIJE RAZVITKA MIROVINSKOG I INFORMATIČKOG SUSTAVA

ZAGREB, 16. svibnja (Hina) - Hrvatska Vlada na današnjoj je sjednici usvojila dvije strategije koje su dio cjelovite strategije "Hrvatska u 21. stoljeću" - Strategiju informacijskih i komunikacijskih tehnologija te Strategiju razvitka mirovinskog sustava i sustava socijalne skrbi.#L# Strategija razvitka mirovinskog sustava i sustava socijalne skrbi ide za tim da se prevlada rašireni sindrom ovisnosti o državi koji je naslijeđen iz socijalizma, a uslijed posljedica rata u posljednjem desetljeću još i produbljen, rekao je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Dodao je da se stoga, u projektiranom kombiniranom modelu ide "od pasivne prema aktivnoj državi", odnosno umjesto sveprisutne države koja dijeli socijalna davanja, ide se ka poticanju dodatnog angažmana pojedinaca, obitelji i civilnog društva. Kao ključne činjenice koje obilježavaju mirovinski sustav i sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj naveo je da je Hrvatska mlada država koja je morala stvarati vojsku i policiju, da je bila izložena ratu te da se izravne i neizravne ratne štete procjenjuju na 65 milijardi DEM. Također je naveo da mirovinski sustav u Hrvatskoj apsorbira oko 15,5 posto društvenog proizvoda dok je u europskim zemljama to oko 7 do 8 posto. Voditelj stručnog tima za izradu strategije Vlado Puljiz kao pitanja koja treba raspraviti kod prvog stupa mirovinskog osiguranja ističe i pitanje redefinicije najniže mirovine. Prijedlog je da unutar prvog stupa (tzv. generacijske solidarnosti) mirovina treba ovisiti o količini doprinosa kako ne bi bila toliko redistributivna kao sada, kazao je. Najavio je da bi se do 2005. uveo i nulti ili temeljni stup mirovinskog osiguranja, u kojemu bi država preuzela određene obveze prema kategorijama stanovništva koje ne bi bile obuhvaćene stupovima mirovinske reforme. Tada se taj nulti stup u stvari spaja sa socijalnom pomoći, objasnio je. Najavio je također da bi se s vremenom uspostavio i četvrti stup u kojem bi bile obuhvaćene starije i teško bolesne osobe, a koje moraju imati stabilnu državnu zaštitu. Kao jedno od pitanja koje razrađuje Strategija, naveo je i podizanje dobne granice za odlazak žena u mirovinu, odnosno njihovo izjednačavanje s muškarcima. Ta bi se dobna granica - 65 godina za žene i muškarce izjednačila do 2018. U slučaju pak da se nastavi povećavati nesrazmjer broja aktivnih i pasivnih osiguranika, u Strategiji se kao prijedlog za razmišljanje iznosi i povećanje dobne granice za odlazak u starosnu mirovinu na 67, ili 68 godina. Strategija predviđa i ukidanje beneficiranog staža i povlaštenih mirovina, ali ostavlja mogućnost izdvajanja sustava osiguranja za neke djelatnosti, primjerice vojsku i policiju. Strategija socijalne reforme ide za tim da se prevlada rašireni sindrom ovisnosti o državi koji je naslijeđen iz socijalizma, a uslijed posljedica rata u posljednjem desetljeću još i produbljen, rekao je. Druga Strategija informacijska i komunikacijska tehnologija već je raspravljena u Saboru i danas je na Vladi dopunjena primjedbama iz te rasprave. Značaj i brz razvoj informacijskih tehnologija potpredsjednik Vlade Goran Granić ilustrirao je i podacima da je prošle godine u Hrvatskoj udvostručen broj internet priključaka, a da je broj mobilnih telefona dosegnuo pokrivenost od oko 45 posto čime je premašen broj fiksnih telefona. Poseban značaj u raspravi je dan razvoju informacijskog sektora kao proizvodne grane koju treba promovirati i poticati. Vrata za takve projekte u Vladi su stalno otvorena, istaknuo je premijer Ivica Račan. Kada dođe inicijativa, konkretan prijedlog o dolasku informatičkih tvrtki u Hrvatsku, Vlada će se, ako bude trebalo sastati i u pola noći, poručio je. Vlada je s današnje sjednice u hitnu saborsku proceduru uputila i prijedlog izmjena Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, a kojima se postupak prisilnog smještaja neubrojivih osoba usklađuje s izmjenama Zakona o kaznenom postupku. (Hina) bn sšh