VLADA: REDOVNA SJEDNICA

VLADA: REDOVNA SJEDNICA Republika Hrvatska zadužit će se na domaćem tržištu kapitala izdavanjem obveznica u kunskoj protuvrijednosti 150 milijuna eura, odlučila je hrvatska Vlada na današnjoj sjednici. Tim obveznicama, s desetgodišnjim dospijećem, financirat će se tranzicijski trošak mirovinske reforme, objasnio je zamjenik ministra financija Damir Kuštrak. Obveznice će se plasirati 23. svibnja, a Kuštrak najavljuje još dva nova izdanja obveznica u rujnu ove godine, te krajem ove ili početkom iduće godine. Zamjenik ministra financija članove Vlade je izvijestio da je mirovinskim fondovima već prebačeno 315 milijuna kuna, a da je do sada ukupno uplaćeno 505 milijuna kuna. Podsjetio je također da se ukupni tranzicijski trošak mirovinske reforme procjenjuje na 2,4 milijarde kuna. Obveznice će se plasirati 23. svibnja ove godine, uz fiksnu kamatnu stopu od 6,875 posto. Pravo prvokupa do 70 posto iznosa imat će mirovinski fondovi, a ostatka tri banke voditelji izdanja - Privredna banka Zagreb, Raiffeisen banka i Zagrebačka banka. Hrvatska Vlada na današnjoj je sjednici usvojila dvije strategije koje su dio cjelovite strategije "Hrvatska u 21. stoljeću" - Strategiju informacijskih i komunikacijskih tehnologija te Strategiju razvitka mirovinskog sustava i sustava socijalne skrbi. Strategija razvitka mirovinskog sustava i sustava socijalne skrbi ide za tim da se prevlada rašireni sindrom ovisnosti o državi koji je naslijeđen iz socijalizma, a uslijed posljedica rata u posljednjem desetljeću još i produbljen, rekao je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Dodao je da se stoga, u projektiranom kombiniranom modelu ide "od pasivne prema aktivnoj državi", odnosno umjesto sveprisutne države koja dijeli socijalna davanja, ide se ka poticanju dodatnog angažmana pojedinaca, obitelji i civilnog društva. Kao ključne činjenice koje obilježavaju mirovinski sustav i sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj naveo je da je Hrvatska mlada država koja je morala stvarati vojsku i policiju, da je bila izložena ratu te da se izravne i neizravne ratne štete procjenjuju na 65 milijardi DEM. Također je naveo da mirovinski sustav u Hrvatskoj apsorbira oko 15,5 posto društvenog proizvoda dok je u europskim zemljama to oko 7 do 8 posto. Voditelj stručnog tima za izradu strategije Vlado Puljiz kao pitanja koja treba raspraviti kod prvog stupa mirovinskog osiguranja ističe i pitanje redefinicije najniže mirovine. Prijedlog je da unutar prvog stupa (tzv. generacijske solidarnosti) mirovina treba ovisiti o količini doprinosa kako ne bi bila toliko redistributivna kao sada, kazao je. Najavio je da bi se do 2005. uveo i nulti ili temeljni stup mirovinskog osiguranja, u kojemu bi država preuzela određene obveze prema kategorijama stanovništva koje ne bi bile obuhvaćene stupovima mirovinske reforme. Tada se taj nulti stup u stvari spaja sa socijalnom pomoći, objasnio je. Najavio je također da bi se s vremenom uspostavio i četvrti stup u kojem bi bile obuhvaćene starije i teško bolesne osobe, a koje moraju imati stabilnu državnu zaštitu. Kao jedno od pitanja koje razrađuje Strategija, naveo je i podizanje dobne granice za odlazak žena u mirovinu, odnosno njihovo izjednačavanje s muškarcima. Ta bi se dobna granica - 65 godina za žene i muškarce izjednačila do 2018. U slučaju pak da se nastavi povećavati nesrazmjer broja aktivnih i pasivnih osiguranika, u Strategiji se kao prijedlog za razmišljanje iznosi i povećanje dobne granice za odlazak u starosnu mirovinu na 67, ili 68 godina. Strategija predviđa i ukidanje beneficiranog staža i povlaštenih mirovina, ali ostavlja mogućnost izdvajanja sustava osiguranja za neke djelatnosti, primjerice vojsku i policiju. Strategija socijalne reforme ide za tim da se prevlada rašireni sindrom ovisnosti o državi koji je naslijeđen iz socijalizma, a uslijed posljedica rata u posljednjem desetljeću još i produbljen, rekao je. Druga Strategija informacijska i komunikacijska tehnologija već je raspravljena u Saboru i danas je na Vladi dopunjena primjedbama iz te rasprave. Značaj i brz razvoj informacijskih tehnologija potpredsjednik Vlade Goran Granić ilustrirao je i podacima da je prošle godine u Hrvatskoj udvostručen broj internet priključaka, a da je broj mobilnih telefona dosegnuo pokrivenost od oko 45 posto čime je premašen broj fiksnih telefona. Poseban značaj u raspravi je dan razvoju informacijskog sektora kao proizvodne grane koju treba promovirati i poticati. Vrata za takve projekte u Vladi su stalno otvorena, istaknuo je premijer Ivica Račan. Kada dođe inicijativa, konkretan prijedlog o dolasku informatičkih tvrtki u Hrvatsku, Vlada će se, ako bude trebalo sastati i u pola noći, poručio je. Vlada je s današnje sjednice u hitnu saborsku proceduru uputila i prijedlog izmjena Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, a kojima se postupak prisilnog smještaja neubrojivih osoba usklađuje s izmjenama Zakona o kaznenom postupku.