ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - Hrvatska Vlada danas je donijela prve odluke o nagodbi sa 818 dužnika o podmirenju više od 65 milijuna kuna starih dugovanja za neplaćene poreze, doprinose i carine.
ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - Hrvatska Vlada danas je donijela prve
odluke o nagodbi sa 818 dužnika o podmirenju više od 65 milijuna
kuna starih dugovanja za neplaćene poreze, doprinose i carine. #L#
Na današnjoj sjednici Vlada je dobila informaciju o provedbi Zakona
o naplati dospjelih, a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i
državnih jamstava.
U zakonskom je roku (do 23. siječnja) podnijeto 56.050 prijava o
spremnosti za nagodbu, od čega je 35.266 podnositelja navelo iznose
i ukupno prijavilo 5,33 milijarde kuna dugovanja.
Kako 37 posto dužnika nije navelo iznos, procjenjuje se da bi ukupno
u konačnici mogao iznositi oko 7,3 milijarde kuna.
Prema riječima ministra financija Mate Crkvenca u obradi je oko
36.000 prijava, a sasvim izvjesno je postizanje nagodbe, odnosno
rješenja za njih 17.000.
Pred Vladom će se gotovo na svakoj slijedećoj sjednici stoga naći i
konačna rješenja o nagodbi, jer je krajnji rok za njihovo
zaključivanje 21. kolovoza.
Danas su potvrđena prva rješenja za 818 dužnika, a oni će 16
milijuna kuna obveza podmiriti reprogramom, dva milijuna će se
otpisati, a 47 milijuna uplatit će jednokratno, uz popuste.
Državni proračun ove je godine od naplate starih potraživanja
očekivao 2,5 milijardi kuna. Crkvenac kaže kako će se ostvariti
nešto manje nego li je planirano, a njegov pomoćnik Jure Bajić to
tumači manjim gotovinskim uplatama od predviđenih.
Ipak dodaju li se gotovinskim uplatama i ostali načini podmirenja
dugova, npr. reprogram, ustupanje nekretnina i slično država bi
mogla naplatiti više od dvije milijarde kuna.
U dosadašnjoj provedbi Zakona pokazalo se da u nekim institucijama,
npr. zavodima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje nema točnih
evidencija o potraživanjima, a neki su podatci nesuglasni.
Unatoč svemu, potpredsjednik Vlade Slavko Linić ocjenjuje kako
dosadašnje nagodbe pokazuju da se može postići sporazum između
dužnika i vjerovnika. Upozorio je ipak da uspjeh ovisi o nagodbama
drugih vjerovnika i dužnika, jer samo nagodba s državom ne znači i
konačno rješenje problema.
Zaključcima koje je Vlada prihvatila potiče se širenje nagodbe i na
subjekte koji su prijave podnijeli i nakon zakonskog roka, te
predlaže da se odbije nagodba s dužnicima protiv kojih se vodi
prekršajni ili kazneni postupak zbog nanošenja štete proračunu,
drugom poslovnom subjektu ili fizičkim osobama.
(Hina) bm/bn sšh