WASHINGTON, 4. lipnja (Hina/Reuters) - Američki su znanstvenici pokusima obavljenima na volovima dokazali mogućnost korištenja kloniranja za uzgoj bubrega, čime se izbjegava presađivanje, piše novi broj časopisa "Nature
Biotechnology".
WASHINGTON, 4. lipnja (Hina/Reuters) - Američki su znanstvenici
pokusima obavljenima na volovima dokazali mogućnost korištenja
kloniranja za uzgoj bubrega, čime se izbjegava presađivanje, piše
novi broj časopisa "Nature Biotechnology". #L#
Dr. Robert Lanza, sa svojom ekipom stručnjaka iz tvrtke Advanced
Cell Technology i skupina znanstvenika iz dječje bolnice u Bostonu
klonirali su mlade volove, nakon što su uzeli tkivo s njihova uha.
Umjetnim su načinom uzgojili embrije, a tkivo tih embrija poslužilo
im je za umjetno uzgajanje malih organa nalik na bubrege. Ti su
organi uspješno obavljali normalnu funkciju bubrega, uklanjali
štetne tvari iz krvi, a dobiveni urin imao je 80 posto vrijednosti
normalnog urina.
Pitanje korištenja kloniranja u terapeutske svrhe vrlo je
kontroverzno u cijelome svijetu. Većina znanstvenika ne želi
klonirati ljude, ali bi neki liječnici, skupine bolesnika i mnogi
drugi znanstvenici kloniranje željeli koristiti za obavljanje
medicinskih istraživanja.
Prema jednoj znanstvenoj struji, uzimanjem stanica neke osobe
moglo bi se umjetnim načinom proizvesti genetički odgovarajuće
tkivo, pa čak i cijeli organi, čime bi se mogle liječiti bolesti
koje uništavaju određene vrste tkiva poput Parkinsonove bolesti,
dijabetesa te srčane i moždane kapi.
Kritičari takvoga načina smatraju da ne bi bio uspješan zato što se
tom tehnikom, a korištena je i za kloniranje ovce Dolly, ne dobivaju
posve jednake stanice. Naime, i sama ovojnica jajne stanice iz koje
se vadi postojeća DNK, prije nego bude unijeta DNK donatora, sadrži
određenu količinu mitohondrijske DNK. Zbog toga sve klonirane
životinje zapravo imaju mitohondrijsku DNK donatora jajašca, a ne
odrasle životinje koja je klonirana. Zbog postojanja strane DNK
postoji mogućnost da organizam odbaci takve klonirane stanice.
Dr. Robert Lanza i njegova ekipa uzela je nešto tkiva s vrlo malih
kloniranih embrija i nasadila ga na umjetnu podlogu za koju su
pretpostavljali da će se razviti u bubrege, a potom ih je presadila
u volove. Rezultati su bili bolji od očekivanih, jer se tkivo posve
uklopilo u organizam i oblikovalo male organe nalik na bubrege.
Za usporedbu, znanstvenici su obavili isti pokus korištenjem
stanica uzetih s drugog vola, ali ih je organizam životinje kojemu
su presađene odbacio, kao što se i pretpostavljalo. Ista je ekipa
znanstvenika presadila klonirano srce i mišićno tkivo u bedro vola,
a tkivo se dobro razvilo.
Do sada još nitko nije klonirao ljudski embrij, ali dr. Anthony
Atala iz dječje bolnice sveučilišta Harvard smatra da bi se isti
postupak na ljudima mogao još lakše obaviti nego na volovima, ako
budu korištene matične stanice embrija, koje se mogu razviti u sve
vrste tkiva.
Ako se pokaže da je kloniranje na ljudima izvedivo i ako ne bude
zabranjeno, obično uzimanje komadića kože s pacijenta moglo bi
omogućiti uzgajanje novoga srca, stanica mozga ili neke druge vrste
tkiva za presađivanje.
(Hina) rug dj