ZAGREB, 3. lipnja (Hina) - Rasprava na drugome radnom sastanku o temi "Reforma znanosti i visokoga obrazovanja" pokazala je pluralizam u akademskoj i političkoj zajednici, zaključio je zamjenik premijera Dražen Budiša na kraju
višesatnoga sastanka na kojemu su danas trebale biti iznijete konkretne primjedbe na radni tekst zakona o visokome obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
ZAGREB, 3. lipnja (Hina) - Rasprava na drugome radnom sastanku o
temi "Reforma znanosti i visokoga obrazovanja" pokazala je
pluralizam u akademskoj i političkoj zajednici, zaključio je
zamjenik premijera Dražen Budiša na kraju višesatnoga sastanka na
kojemu su danas trebale biti iznijete konkretne primjedbe na radni
tekst zakona o visokome obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.#L#
Radni sastanaka okupio je, osim članova Vlade koji su zaduženi za
područja znanosti i visokoga obrazovanja, i rektore hrvatskih
sveučilišta te predstavnike Nacionalnoga vijeća za visoku
naobrazbu, saborskoga Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu,
Hrvatske udruge poslodavaca i Nezavisnoga sindikata znanosti i
visokoga obrazovanja. ,
Kako je podsjetio Budiša, nedavno održani prvi radni sastanak
pokazao je da se lako može postići suglasnost oko načela. Pri tomu
je parafrazirao riječi filozofa Seneke koji je, kad su ga pitali
kako može raspravljati o ropstvu a sam držati robove, odgovorio da
on raspravlja o načelima, a ne govori o sebi.
Različita stajališta koja su o reformi znanosti i visokoga
obrazovanja te o radnome tekstu zakona o visokome obrazovanju i
znanstvenoj djelatnosti danas izrekli i predstavnici Vlade, kao i
pluralizma koji o tim pitanima postoji unutar akademske zajednice,
za Budišu su bitne pretpostavke da reformu u područjima znanosti i
visokoga obrazovanja doista treba provesti.
A da i unutar Vlade postoje različita mišljenja posvjedočili su
potpredsjednici Goran Granić i Željka Antunović.
Dok Granić smatra da će za reforme biti potrebna politička odluka
jer, istaknuo je, od početka postoji opiranje promjenama što je
hrvatska stvarnost kad god se ugrožavaju privatni interesi,
Antunović misli da predložena zakonska rješenja ne donose realne
rokove u kojima bi se promjene trebale izvršiti. Osim toga,
upozorila je da su neka rješenja za pojedina područja predložena
bez konzultiranja s onima na koje se odnose. Konkretno je navela
slučaj Sveučilišne bolnice istaknuvši kako ne zna tko se usudio
predložiti rješenja bez da se za mišljenje pitalo one na koje se
prijedlozi i odnose.
Istaknuvši kako nije za parcijalna rješenja, potpredsjednik Granić
rekao je da zakonska rješenja moraju biti potpuno zatvorena i
jednoznačno određena što se tiče sustava odgovornosti. Granić se
osvrnuo i na raspravu o pravnoj osobnosti fakulteta u kontekstu
integriranja sveučilišta, rekavši da se održavaju savjetovanja o
tomu kako je moguće imati integrirano sveučilište a da se ne ukine
pravna osobnost fakulteta. Za Granića, rasprava o tomu je
"karikatura" na kojoj se ne može graditi reforma.
Oprečna stajališta o pravnoj osobnosti fakulteta izrazili su i Pere
Sikavica, član Nacionalnoga vijeća za visoku naobrazbu koji to
pitanje smatra perifernim i zadnjim koje treba riješiti te Pero
Lučin koji ga smatra ključnim za reformu.
Predsjednik saborskoga Pododbora za znanost akademik Ivo Šlaus
smatra da je predloženi radni tekst zakona dobar i da je njegova
struktura prihvatljiva 90 posto te da treba što prije u saborsku
proceduru.
I zamjenik premijera Dražen Budiša ne vidi razloge zbog kojih
predloženi zakon ne bi što prije došao pred Hrvatski sabor u prvo
čitanje.
Ustvrdivši da više nema vremena za ponovljene rasprave, Budiša je
pozvao ministra znanosti i tehnologije Hrvoja Kraljevića da
predloženi radni tekst dopuni iznijetim primjedbama te primjedbama
akademske zajednice kako bi se u što skorijemu roku taj prijedlog
doista našao pred Hrvatskim saborom, što je ministar Kraljević i
prihvatio.
(Hina) ip dd