IT-US-E-globalizacija-Politika-Gospodarstvo/poslovanje/financije IT-23.V.LA STAMPA-SUKOB SAD-A I EUROPE ITALIJALA STAMPA23. V. 2002.Bilanca pritužbi"Političke teme prevladavaju na dnevnom redu Bushevih sastanaka u Europi. No one
gospodarske igraju posebnu i vrlo bitnu ulogu u scenariju 'novog neprijateljstava' koje se uspostavlja u transatlantskim odnosima, tradicionalno temeljenim na 'starom prijateljstvu'.Tri su otvorena velika poglavlja u odnosu između SAD i EU-a: bilateralne trgovinske napetosti koje prijete potaknuti globalni protekcionistički val; monetarna i financijska pitanja i, šire, razlike glede odnosa bogatijeg i manje razvijenog dijela svijeta i funkcioniranje međunarodnih gospodarskih institucija.Na trgovinskoj fronti stanje se iznenada pogoršalo nakon nameta na čelik i poljoprivrednih subvencija. Radi se o opasnim razvojima koji se riskiraju proširiti, ubrzavajući krizu svjetske trgovine. Oni imaju protuslovne vidove: Bush je poduzeo neliberalne mjere prema inozemstvu, kako bi si na unutarnjem polju osigurao glasove u Domovima kako bi zaključio međunarodne trgovinske sporazume liberalističkog obilježja. Osim toga prve žrtve američkoga
ITALIJA
LA STAMPA
23. V. 2002.
Bilanca pritužbi
"Političke teme prevladavaju na dnevnom redu Bushevih sastanaka u
Europi. No one gospodarske igraju posebnu i vrlo bitnu ulogu u
scenariju 'novog neprijateljstava' koje se uspostavlja u
transatlantskim odnosima, tradicionalno temeljenim na 'starom
prijateljstvu'.
Tri su otvorena velika poglavlja u odnosu između SAD i EU-a:
bilateralne trgovinske napetosti koje prijete potaknuti globalni
protekcionistički val; monetarna i financijska pitanja i, šire,
razlike glede odnosa bogatijeg i manje razvijenog dijela svijeta i
funkcioniranje međunarodnih gospodarskih institucija.
Na trgovinskoj fronti stanje se iznenada pogoršalo nakon nameta na
čelik i poljoprivrednih subvencija. Radi se o opasnim razvojima
koji se riskiraju proširiti, ubrzavajući krizu svjetske trgovine.
Oni imaju protuslovne vidove: Bush je poduzeo neliberalne mjere
prema inozemstvu, kako bi si na unutarnjem polju osigurao glasove u
Domovima kako bi zaključio međunarodne trgovinske sporazume
liberalističkog obilježja. Osim toga prve žrtve američkoga
protekcionizma riskiraju biti upravo multinacionalne tvrtke iz
Sjedinjenih Država. To su nesuglasice koje se moraju moći riješiti
što prije dijalogom s EU-om, koji u pitanju subvencija i zaštita
sigurno nema čistu savjest.
Monetarni i financijski problemi isto su toliko opasni.
Strukturalna slabost dolara je ozbiljna i ostat će i ako američka
valuta ojača slijedećih tjedana. To je slabost koja ima korijen u
golemom deficitu trgovinske bilance SAD-a i dezorijentiranosti
ulagača pred problemom reguliranja tržišta kapitala koji se
pojavio nakon slučaja Enron. I ovdje su ključni dijalog i
usklađivanje s EU-om jer je ovaj neophodan u upravljanju možebitnim
monetarnim krizama, i radi toga što poboljšanje financijskih i
knjigovodstvenih pravila ima smisla samo ako je usporedno i
homogeno na obje obale Atlantika.
U gospodarskim odnosima s ostatkom svijeta i reformi institucija
poput MMF-a, jedina alternativa čvrstom dogovoru između SAD-a i EU-
a bila bi potpuno slabljenje međunarodnih gospodarskih odnosa:
model hegemonije SAD činio se prihvatljiv jedno desetljeće, ali
sada pokazuje da je krhak i konfliktan. Globalizacija je
protuslovniji i složeniji fenomen no što se činilo prošlih godina:
njome se treba upravljati a to se može činiti samo novim naporom u
ostvarivanju multilateralne suradnje koja mora krenuti od odnosa
SAD-EU.
Gospodarski aspekti geopolitike oni su u kojima je najrazvidnije da
strategija suradnje između SAD-a i EU-a koristi oboma i nije nimalo
u suprotnosti s jačanjem pozitivne konkurencije između
gospodarstvenika i sustava pravila i upravljanja. No suradnja se
nikada neće dogoditi spontano bez nove vrlo eksplicitne i snažne
diplomatske ofenzive. Ni Bush ni EU za sada ne razmišljaju o 'novoj
granici' ove vrste, i nadajmo se da rezultati njihovih slijedećih
poteza neće ići u suprotnom smjeru", piše Franco Bruni.