BELGIJA-LE SOIR OD 16.5.02. STIGLITZ: SVIJET JE TALAC TRŽIŠNIH FUNDAMENTALISTA

BELGIJA LE SOIR 16.V.2002. 'Svijet je talac tržišnih fundamentalista' Dominique Berns razgovarao je s Josephom Stiglitzom, profesorom na Kolumbijskom sveučilištu, dobitnikom Nobelove nagrade za gospodarstvo u 2001. i autorom 'Velikog razočaranja': " - Globalizacija ne djeluje', pišete u 'Velikom razočaranju'. Ne djeluje kada je riječ o siromašnima u svijetu, o okolišu i o stabilnosti svjetskog gospodarstva. Što se krije iza te tvrdnje koja odudara od umirujućih izjava pristaša 'sretne globalizacije'? I zašto globalizacija ne djeluje? = U zadnjih 25 do 30 godina, gotovo stotinu zemalja sučelilo se s financijskom krizom. U zadnjih pet godina, kriza je pogodila gotovo sve zemlje s tržištima u nastanku: Tajland, Indoneziju, Južnu Koreju, Rusiju, Brazil... i danas Argentinu. Nijedan gospodarstvenik ne očekuje da će taj fenomen nestati. Možemo se zapravo zapitati tko je sljedeći na redu. Jedine zemlje koje su do sada bile pošteđene - Indija i Kina - nisu širom otvorile vrata svojih tržišta kapitala. Neprijeporno je da je svijet sučeljen s velikom nestabilnošću - koja ima loše posljedice, primjerice nezaposlenost koja pustoši Argentinom. Drugi primjer: svi priznaju da su trgovinski sporazumi uglavnom neravnopravni. Sjever je jugu nametnuo otvaranje tržišta, a vlastita tržišta nije otvorio, napose kada je riječ o poljodjelstvu i o tekstilu. Zašto globalizacija ne djeluje? Zato što su pravila igre odredile industrijski razvijene zemlje, ili točnije pojedinačni interesi u tim zemljama, u vlastitu korist i na štetu najmanje razvijenih zemalja. Očito je, primjerice, da su se pojedinačni interesi izborili za očuvanje agrarnih subvencija, dok liberalizacija financijskih tržišta ne ide na ruku zemljama u razvoju. (...) - Redovito kritizirate Međunarodni monetarni fond (MMF) koji je, po vašim riječima, 'iznevjerio svoj razlog postojanja'. Koji je to razlog? = Pomagati zemljama koje se sučeljavaju s gospodarskim zaokretom, pomagati im u provedbi kontracikličnih poreznih politika (op.ur: politika koje omogućuju oporavak); poticati druge zemlje da zadrže punu zaposlenost. No MMF si je zacrtao zadaću da nameće liberalizaciju financijskih tržišta koja služi interesima financijskih krugova. Također jako naglašava inflaciju, a ne nezaposlenost, dok su istraživanja pokazala da je umjerena razina inflacije koja omogućuje prilagodbu gospodarstva, bolja od nulte inflacije. I ponajprije želi jamčiti vraćanje duga vjerovnicima, umjesto da pazi na zdravlje zemalja dužnika. (...) - Drugi neuspjeh MMF-a i Svjetske banke je kaotična tranzicija bivšeg SSSR-a na tržišno gospodarstvo. Kako vidite stanje u Rusiji deset godina nakon pada komunizma? = To je katastrofa. Plaće su pale za 30 do 40 posto; što je još gore, kada je bilo rasta u nekim sektorima, monopolizirao ga je mali broj ljudi. Postotak puka koji živi u siromaštvu porastao je s dva na više od četrdeset posto. To se tumači politikom koja se provodi na prijedlog MMF-a. Očuvanje precijenjenog deviznog tečaja blokiralo je rusko gospodarstvo. Dokaz je što je rubalj, nakon krize u ljeto 1998., pao i počeo je rast. Privatizacija organizirana na brzinu omogućila je šačici ljudi da steknu milijune zahvaljujući političkim vezama s Jeljcinovim klanom, dok država nema novca da siromašnima isplati mirovine. A financijska je liberalizacija bila poziv tim novim bogatašima da iznesu iz Rusije novac zarađen u privatizaciji. - Vi osuđujete ideologiju... = To je ideologija tržišnih fundamentalista za koje je tržište sve. (...) - S obzirom na sve veću međusobnu ovisnost gospodarstava, međunarodne su ustanove prijeko potrebne. Kako ih reformirati? = Potičući otvaranje, transparentnost i demokratizaciju procesa odlučivanja. Zemlje u razvoju nisu prikladno zastupljene; kao ni različita stajališta. To je jako neobično za MMF gdje gospodare financijski stručnjaci. Zahvaljujući 'Freedom Information Actu', američki građani mogu doznati što radi vlada. No ne mogu znati što radi MMF, niti kako glasuju američki predstavnici!"