AU 20. V. APA: TKO ĆE BITI NA UDARU BRITANSKOGA KOLONIJALNOG ČASNIKA U BIH?

AUSTRIJA APA 20. V. 2002. "Slobodni penjač" Ashdown: Petritschev nasljednik u Bosni i Hercegovini "Britanac Jeremy John Durham 'Paddy' Ashdown postat će 3. lipnja nasljednikom Wolfganga Petritscha na položaju Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Ashdown je bio mornarički časnik i šef britanskih liberala. Zbivanja na Balkanu pratio je od početka devedesetih godina. G. 1995. objavio je ozloglašenu salvetu na kojoj je tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman tijekom večere održane 6. svibnja 1995. g. u Londonu skicirao svoje planove o podjeli Bosne između Srbije i Hrvatske. Tuđman je salvetu proglasio krivotvorinom. No, Ashdownu je pripisana zasluga za sprečavanje podjele BiH koju su dogovorili Tuđman i nekadašnji jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević. Već na početku sukoba u Bosni Ashdown je u Velikoj Britaniji zastupao stavove koji su odudarali od službenih: za razliku od vlade Margaret Thatcher koja je prije bila naklonjena Srbiji, rano se založio za vojnu intervenciju Zapada u prilog Bošnjacima i za očuvanje jedinstvene bosanskohercegovačke države. Ashdown će nakon Petritscha, bivšeg švedskog premijera Carla Bildta i španjolskog diplomata i nekadašnjeg ministra vanjskih poslova Carlosa Westendorpa biti četvrti po redu Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu. Po vlastitim riječima pokušat će 'graditi na temljima u vidu rezultata koje su postigli moji prethodnici'. Od kolovoza 1999. g. Petritsch je pokušavao posredstvom povratka izbjeglica i promjene ustava ojačati unutrašnji proces stabilizacije i prihvaćanje jedinstvene bosanskohercegovačke države. Najvažnijim izazovima Ashdown smatra područja korupcije i organiziranog kriminala te lov na istaknute moguće ratne zločince poput bivšeg predsjednika bosanskih Srba Radovana Karadžića i generala Ratka Mladića. 'Bez pravde nema ni mira', izjavio je Ashdown za beogradske medije, 'Karadžić destabilizirajuće djeluje na prilike u Bosni. Nadam se da će svi mogući ratni zločinci uskoro biti uhićeni'. O samom je sebi Ashdown jednom prilikom kazao: 'Oduvijek sam bio neka vrsta slobodnog penjača'. Uistinu je rijetko zazirao od plivanja protiv struje. Primjerice, 61-godišnji lord istupio je okvira očekivanja i prilikom saslušanja pred haaškim sudom UN u suđenju Slobodanu Miloševiću. 'Nikada nisam poricao da je OVK teroristička organizacija', izjavio je na odgovarajuće Miloševićevo pitanje. Nijedan svjedok nije prije toga u Den Haagu službeno izjavio tako nešto. Doduše, Ashdown je odmah nakon toga jasno dao do znanja da time ni u kom slučaju nije namjeravao tjerati vodu na mlin bivšeg jugoslavenskog predsjednika. Po Ashdownovim riječima Milošević snosi odgovornost za protjerivanje 300 tisuća kosovskih Albanaca, koje su provele jugoslavenske policijske snage. Istodobno je povukao i paralelu sa sukobom sa sjevernoirskom ilegalnom organizacijom IRA. Da je Velika Britanija primijenila ista sredstva kao Milošević, 'danas bismo sjedili ovdje', kazao je Ashdown. Ashdown je rođen 27. veljače 1941. kao najstarije od sedmoro djece časnika britanske kolonijalne vojske u Indiji a odrastao je u sjevernoj Irskoj. G. 1959. otišao je izravno nakon škole u mornaricu gdje je dogurao do položaja časnika jedne elitne postrojbe. G. 1971. prešao je u diplomaciju. Godinu dana kasnije poslan je u funkciji prvog tajnika u britansko zastupništvo pri Ujedinjenim narodima u Ženevi. No, diplomatski parket nije mu postao drugim domom: 'Imali smo veliku kuću, nismo morali škrtariti s novcem, imali smo sve što ide uz takav položaj - ali nije to bilo za nas'. Zajedno sa suprugom Jane i dvoje djece Kate i Simonom Ashdown se 1976. vratio u Englesku i nastanio u Yeovilu (Somerset). U početku je radio u industriji sve dok njegova tvrtka 1981. nije bankrotirala. Nakon četveromjesečne nezaposlenosti i angažmana na radnom mjestu socijalnog radnika za mladež Ashdowna je privukla politika. G. 1983. ušao je u Donji dom britanskog parlamenta. G. 1988. postao je šefom liberalnih demokrata. U to je vrijeme stranka venula u ulozi treće snage između Laboura i Torijevaca. Do 1997. Ashdown je vodio 'libdems' do povijesnog uspjeha na izborima za donji dom britanskog parlamenta. G. 1999. dao je ostavku na dužnost šefa stranke, g. 2001. nije se kandidirao za mandat u donjem domu i zapravo je htio otići u mirovinu. Ipak je sa zahvalnošću prihvatio novi vrhunac na završetku karijere: 'Odavno gajim duboku naklonost prema Bosni i Hercegovini i njezinim ljudima'", prenosi novinar na kraju priloga.