US-RU-razoružanje-Obrana-Diplomacija-Organizacije/savezi-Oružani sukobi LAT 14. V. TKO JE DOBITNIK NAKON RAZORUŽANJA? SJEDINJENE DRŽAVETHE LOS ANGELES TIMES14. V. 2002.Ublažavanje neuroze zbog nuklearnog naoružanja"Bushova vlada
odbijala je jedan međunarodni sporazum za drugim, od onog koji je za cilj imao borbu protiv globalnog zatopljenja do sporazuma za stvaranje međunarodnog kaznenog suda koji bi istraživao ratne zločine. Tako predsjednikova obznana da želi 'likvidirati nasljedstvo hladnog rata' potpisivanjem sporazuma 24. svibnja s ruskim predsjednikom Vladimirom V. Putinom kako bi se smanjili napuhani nuklearni arsenali stiže kao osvježavajuća promjena. Predloženi sporazum svijet bi učinio nešto sigurnijim, ne samo smanjivanjem broja nuklearnih raketa - SAD i Rusija imaju više od 90 posto svjetskog nuklearnog oružja - nego i zbližavanjem dvaju bivših neprijatelja. Sporazum predviđa velika smanjenja raketa dugog dometa, od 6.000 koje odobrava sporazum START iz 1991. godine, na između 1.700 i 2.200. Rusija si ne može priuštiti održavanje broja raketa iz vremena hladnog rata, a ustrajanje Bushove vlade na tome da se rakete spreme umjesto da ih se uništi, kao što su htjeli i Rusi,
SJEDINJENE DRŽAVE
THE LOS ANGELES TIMES
14. V. 2002.
Ublažavanje neuroze zbog nuklearnog naoružanja
"Bushova vlada odbijala je jedan međunarodni sporazum za drugim, od
onog koji je za cilj imao borbu protiv globalnog zatopljenja do
sporazuma za stvaranje međunarodnog kaznenog suda koji bi
istraživao ratne zločine. Tako predsjednikova obznana da želi
'likvidirati nasljedstvo hladnog rata' potpisivanjem sporazuma
24. svibnja s ruskim predsjednikom Vladimirom V. Putinom kako bi se
smanjili napuhani nuklearni arsenali stiže kao osvježavajuća
promjena.
Predloženi sporazum svijet bi učinio nešto sigurnijim, ne samo
smanjivanjem broja nuklearnih raketa - SAD i Rusija imaju više od 90
posto svjetskog nuklearnog oružja - nego i zbližavanjem dvaju
bivših neprijatelja.
Sporazum predviđa velika smanjenja raketa dugog dometa, od 6.000
koje odobrava sporazum START iz 1991. godine, na između 1.700 i
2.200. Rusija si ne može priuštiti održavanje broja raketa iz
vremena hladnog rata, a ustrajanje Bushove vlade na tome da se
rakete spreme umjesto da ih se uništi, kao što su htjeli i Rusi,
pomogla je stvaranju sporazuma.
Izgleda da je ostvaren kompromis o tome koliko će raketa biti
razmontirano iako još nisu otkriveni konkretniji podatci. Bush se
složio s formalnijim sporazumom umjesto neformalnog za kojeg se
zalagao. Sporazum, na kojem se radi od jeseni, trebao bi biti glavna
tema razgovora kada Bush slijedećeg tjedna bude posjetio Rusiju.
Senat će bez sumnje ratificirati sporazum ali će imati priliku
pozvati na veća smanjenja broja oružja, što nikoga ne bi trebalo
zabrinuti jer SAD bez problema može ići na manje od 1000 bojnih
glava i zadržati premoć u nuklearnom naoružanju.
Kako god Bush i Putin riješili problem njihovih sada relativno
malih razlika, sporazum je dokaz da je novi odnos zasnovan na
povjerenju i zajedničkim nacionalnim interesima. Vijeće NATO-a i
Rusije, koje će Moskvi dati veću ulogu u borbi protiv terorizma i
vojnim akcijama, već je u nastajanju. Rezultat bi mogao biti
zajednički centar za obuku ili centar za borbu protiv terorizma.
Što Rusija bude prije uključena u donošenje odluka u NATO-u, to će
biti više raspoložena surađivati sa SAD-om i njegovim saveznicima.
U poboljšavanju odnosa, Bush slijedi primjer predsjednika Clintona
kojeg je republikanska desnica oštro napadala na temelju optužbi da
je popuštao Rusiji. No SAD i Rusija imaju mnogo više koristi ako
budu surađivale nego ako se budu vratile sukobu iz razdoblja
hladnog rata. Koristi od surađivanja s Rusijom pokazuju kako je
američka izolacionistička vanjska politika opasno
kontraproduktivna. Predloženi sporazum SAD-a i Rusije za
smanjivanje nuklearnih arsenala dokaz je novog odnosa zasnovanog
na povjerenju i zajedničkim nacionalnim interesima", stoji u
uvodniku lista.