CH-US-RU-oružje-Diplomacija-Vlada-Obrana ŠVICARSKA-LE TEMPS OD 14.5.02. AMERIČKO-RUSKI SPORAZUM O RAZORUŽANJU ŠVICARSKALE TEMPS14.V.2002.Vladimir Putin i George Bush potpisat će sporazum koji može skrivati bombe"Bit će to lijepa
svečanost, s osmijesima i pljeskanjem. 24.V. u Moskvi, Vladimir Putin i George Bush potpisat će sporazum kojim se obvezuju da će u deset godina svoje nuklearne arsenale smanjiti za dvije trećine, u rasponu od 1700 do 2200 glava svaki. Je li to dobar sporazum? Američki je predsjednik, objavivši u ponedjeljak ujutro rezultat dugih pregovora, rekao da je to 'obračun s nasljeđem hladnoga rata'. Ruski je predsjednik, koji je htio propisan sporazum, zadovoljan. Njegov ministar vanjskih poslova Igor Ivanov, malo manje: dokument (od tri stranice!) nije 'odveć ambiciozan', kaže. Prije nekoliko dana, general Leonid Ivašov koji je još prošle godine predvodio vanjsku politiku ruske vojske, bio je vrlo sumnjičav pred američkim novinarima: što se tiče Rusije, riječ je, rekao je otvoreno, o 'pokušaju stateškog samoubojstva'.Dakako, generali nikada nisu za razoružanje. No očaj generala Ivašova govori o velikom ruskom razočaranju. Kada su Sjedinjene Države i Sovjetski Savez u doba hladnog rata potpisivali sporazume
ŠVICARSKA
LE TEMPS
14.V.2002.
Vladimir Putin i George Bush potpisat će sporazum koji može
skrivati bombe
"Bit će to lijepa svečanost, s osmijesima i pljeskanjem. 24.V. u
Moskvi, Vladimir Putin i George Bush potpisat će sporazum kojim se
obvezuju da će u deset godina svoje nuklearne arsenale smanjiti za
dvije trećine, u rasponu od 1700 do 2200 glava svaki. Je li to dobar
sporazum? Američki je predsjednik, objavivši u ponedjeljak ujutro
rezultat dugih pregovora, rekao da je to 'obračun s nasljeđem
hladnoga rata'. Ruski je predsjednik, koji je htio propisan
sporazum, zadovoljan. Njegov ministar vanjskih poslova Igor
Ivanov, malo manje: dokument (od tri stranice!) nije 'odveć
ambiciozan', kaže. Prije nekoliko dana, general Leonid Ivašov koji
je još prošle godine predvodio vanjsku politiku ruske vojske, bio
je vrlo sumnjičav pred američkim novinarima: što se tiče Rusije,
riječ je, rekao je otvoreno, o 'pokušaju stateškog samoubojstva'.
Dakako, generali nikada nisu za razoružanje. No očaj generala
Ivašova govori o velikom ruskom razočaranju. Kada su Sjedinjene
Države i Sovjetski Savez u doba hladnog rata potpisivali sporazume
o razoružanju, bili su to partneri koji su se, zahvaljujući
konvenciji o odvraćanju, smatrali jednakima. Dokument koji će
Putin i Bush potpisati za deset dana, nedvojbeno je neravnopravan
sporazum.
Kada su se u studenom prošle godine susreli na ranču u Crawfordu
(poljska Bijela kuća), dva su se predsjednika obvezala da će
skresati svoje arsenale. Dotad je svaka strana bila spremna,
vjerojatno jednostrano, smanjiti broj nuklearnih glava (Putin je
govorio o 1500). No njihovi razlozi nisu bili isti. Rus je znao da
njegova vojska više nije kadra da održava opremu i rakete s 6094
glave. Amerikanac je pak, znajući za tu rusku slabost, vjerovao da
je moguća velika ušteda u zastarjelom arsenalu kako bi se pronašla
sredstva za razvoj u dvama pravcima: obrambene rakete koje iz
temelja mijenjaju strateške prilike; oružje jako malih razmjera.
Unatoč različitim pobudama, Vladimir Putin je imao političkog
interesa da postigne istodobno i nadzirano uništenje. Učvrstio je
Rusiju na položaju povlaštenog partnera i dobro je prikrio žrtvu
koja je ionako bila nužna. George Bush nije bio oduševljen. Imao je
svoje planove i već je, uz veliko negodovanje Moskve, najavio da će
odustati od sporazuma ABM kojim se od 1972. zabranjuje razvoj
proturaketnih sustava. Njegovo se raspoloženje promijenilo nakon
11.IX: trebalo je dati jamstva Putinu koji je načinio povijesni
izbor pristajući uz američki savez u 'ratu protiv terorizma'.
Sporazum, može! Uz uvjet da se nuklearne glave ne unište, već da se
uskladište na sigurnu mjestu, zlu ne trebalo... Značilo je to
rugati se Rusima, jer su u Washingtonu dobro znali da se iz
gospodarskih razloga žele riješiti glavnine svoje pogibeljne
željeznarije. Moskva je rekla da o tomu nema ni govora: treba ju
uništiti ili ništa ne poduzimati. No pregovori su išli
stramputicom, jer su Amerikanci odlučili, s Rusima i bez njih,
učiniti ono što su naumili. Na koncu je Vladimir Putin popustio.
Potankosti sporazuma nisu poznate, ali u načelu će svatko odlučiti
što će učiniti: uništiti ili uskladištiti. Tako će u deset godina
SAD, uz oko dvije tisuće službenih glava, zadržati stotine bojevih
glava uskladištenih duboko pod zemljom ili pokraj lansera. Da bi
lakše progutali pilulu, Rusi će dobiti nadzor nad skladištima.
U sljedećem će razdoblju Pentagon i dalje razvijati ono što mu je
doista važno, crpeći iz svog golemog proračuna. Sporazum ABM uskoro
će se zaboraviti, a MDS (sustav proturaketne obrane) nastavit će
svojim putem: osam milijarda dolara samo u ovoj godini i prvi dio
štita na Aljasci do 2004. Uz to, razvit će se nove vrste oružja,
Robust Nuclear Earth Penetrator, koji vojska želi kako bi mogla
uništavati objekte duboko pod zemljom, u Iraku i drugdje. Narudžba
je nedavno poslana poduzeću Lawrence Livermore i državnom
laboratoriju u Los Alamosu.
To se novo oružje mora ispitati. George Bush je već izjavio da SAD
nije vezan sporazumom CTBT (još jedan!) o posvemašnjoj zabrani
nuklearnih pokusa koji je potpisao Bill Clinton, ali se neće
ratificirati. Prije nekoliko dana, kongresnici koji su vrlo
pažljivo odabrani, potajno su obaviješteni da obavještajne službe
sumnjaju da je u Novoj Zemlji, u bazi uobičajenoj za ruske nuklearne
pokuse, otkrivena 'nenormalna aktivnost'. Kongresnici kojima je
otkrivena tajna pitaju se ne želi li ih se pripremiti na skoru
obnovu američkih pokusa...", iz New Yorka izvješćuje Alain
Campiotti.