FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ŠVICARSKA-LE TEMPS OD 14.5.02. AMERIČKO-RUSKI SPORAZUM O RAZORUŽANJU

CH-US-RU-oružje-Diplomacija-Vlada-Obrana ŠVICARSKA-LE TEMPS OD 14.5.02. AMERIČKO-RUSKI SPORAZUM O RAZORUŽANJU ŠVICARSKALE TEMPS14.V.2002.Vladimir Putin i George Bush potpisat će sporazum koji može skrivati bombe"Bit će to lijepa svečanost, s osmijesima i pljeskanjem. 24.V. u Moskvi, Vladimir Putin i George Bush potpisat će sporazum kojim se obvezuju da će u deset godina svoje nuklearne arsenale smanjiti za dvije trećine, u rasponu od 1700 do 2200 glava svaki. Je li to dobar sporazum? Američki je predsjednik, objavivši u ponedjeljak ujutro rezultat dugih pregovora, rekao da je to 'obračun s nasljeđem hladnoga rata'. Ruski je predsjednik, koji je htio propisan sporazum, zadovoljan. Njegov ministar vanjskih poslova Igor Ivanov, malo manje: dokument (od tri stranice!) nije 'odveć ambiciozan', kaže. Prije nekoliko dana, general Leonid Ivašov koji je još prošle godine predvodio vanjsku politiku ruske vojske, bio je vrlo sumnjičav pred američkim novinarima: što se tiče Rusije, riječ je, rekao je otvoreno, o 'pokušaju stateškog samoubojstva'.Dakako, generali nikada nisu za razoružanje. No očaj generala Ivašova govori o velikom ruskom razočaranju. Kada su Sjedinjene Države i Sovjetski Savez u doba hladnog rata potpisivali sporazume
ŠVICARSKA LE TEMPS 14.V.2002. Vladimir Putin i George Bush potpisat će sporazum koji može skrivati bombe "Bit će to lijepa svečanost, s osmijesima i pljeskanjem. 24.V. u Moskvi, Vladimir Putin i George Bush potpisat će sporazum kojim se obvezuju da će u deset godina svoje nuklearne arsenale smanjiti za dvije trećine, u rasponu od 1700 do 2200 glava svaki. Je li to dobar sporazum? Američki je predsjednik, objavivši u ponedjeljak ujutro rezultat dugih pregovora, rekao da je to 'obračun s nasljeđem hladnoga rata'. Ruski je predsjednik, koji je htio propisan sporazum, zadovoljan. Njegov ministar vanjskih poslova Igor Ivanov, malo manje: dokument (od tri stranice!) nije 'odveć ambiciozan', kaže. Prije nekoliko dana, general Leonid Ivašov koji je još prošle godine predvodio vanjsku politiku ruske vojske, bio je vrlo sumnjičav pred američkim novinarima: što se tiče Rusije, riječ je, rekao je otvoreno, o 'pokušaju stateškog samoubojstva'. Dakako, generali nikada nisu za razoružanje. No očaj generala Ivašova govori o velikom ruskom razočaranju. Kada su Sjedinjene Države i Sovjetski Savez u doba hladnog rata potpisivali sporazume o razoružanju, bili su to partneri koji su se, zahvaljujući konvenciji o odvraćanju, smatrali jednakima. Dokument koji će Putin i Bush potpisati za deset dana, nedvojbeno je neravnopravan sporazum. Kada su se u studenom prošle godine susreli na ranču u Crawfordu (poljska Bijela kuća), dva su se predsjednika obvezala da će skresati svoje arsenale. Dotad je svaka strana bila spremna, vjerojatno jednostrano, smanjiti broj nuklearnih glava (Putin je govorio o 1500). No njihovi razlozi nisu bili isti. Rus je znao da njegova vojska više nije kadra da održava opremu i rakete s 6094 glave. Amerikanac je pak, znajući za tu rusku slabost, vjerovao da je moguća velika ušteda u zastarjelom arsenalu kako bi se pronašla sredstva za razvoj u dvama pravcima: obrambene rakete koje iz temelja mijenjaju strateške prilike; oružje jako malih razmjera. Unatoč različitim pobudama, Vladimir Putin je imao političkog interesa da postigne istodobno i nadzirano uništenje. Učvrstio je Rusiju na položaju povlaštenog partnera i dobro je prikrio žrtvu koja je ionako bila nužna. George Bush nije bio oduševljen. Imao je svoje planove i već je, uz veliko negodovanje Moskve, najavio da će odustati od sporazuma ABM kojim se od 1972. zabranjuje razvoj proturaketnih sustava. Njegovo se raspoloženje promijenilo nakon 11.IX: trebalo je dati jamstva Putinu koji je načinio povijesni izbor pristajući uz američki savez u 'ratu protiv terorizma'. Sporazum, može! Uz uvjet da se nuklearne glave ne unište, već da se uskladište na sigurnu mjestu, zlu ne trebalo... Značilo je to rugati se Rusima, jer su u Washingtonu dobro znali da se iz gospodarskih razloga žele riješiti glavnine svoje pogibeljne željeznarije. Moskva je rekla da o tomu nema ni govora: treba ju uništiti ili ništa ne poduzimati. No pregovori su išli stramputicom, jer su Amerikanci odlučili, s Rusima i bez njih, učiniti ono što su naumili. Na koncu je Vladimir Putin popustio. Potankosti sporazuma nisu poznate, ali u načelu će svatko odlučiti što će učiniti: uništiti ili uskladištiti. Tako će u deset godina SAD, uz oko dvije tisuće službenih glava, zadržati stotine bojevih glava uskladištenih duboko pod zemljom ili pokraj lansera. Da bi lakše progutali pilulu, Rusi će dobiti nadzor nad skladištima. U sljedećem će razdoblju Pentagon i dalje razvijati ono što mu je doista važno, crpeći iz svog golemog proračuna. Sporazum ABM uskoro će se zaboraviti, a MDS (sustav proturaketne obrane) nastavit će svojim putem: osam milijarda dolara samo u ovoj godini i prvi dio štita na Aljasci do 2004. Uz to, razvit će se nove vrste oružja, Robust Nuclear Earth Penetrator, koji vojska želi kako bi mogla uništavati objekte duboko pod zemljom, u Iraku i drugdje. Narudžba je nedavno poslana poduzeću Lawrence Livermore i državnom laboratoriju u Los Alamosu. To se novo oružje mora ispitati. George Bush je već izjavio da SAD nije vezan sporazumom CTBT (još jedan!) o posvemašnjoj zabrani nuklearnih pokusa koji je potpisao Bill Clinton, ali se neće ratificirati. Prije nekoliko dana, kongresnici koji su vrlo pažljivo odabrani, potajno su obaviješteni da obavještajne službe sumnjaju da je u Novoj Zemlji, u bazi uobičajenoj za ruske nuklearne pokuse, otkrivena 'nenormalna aktivnost'. Kongresnici kojima je otkrivena tajna pitaju se ne želi li ih se pripremiti na skoru obnovu američkih pokusa...", iz New Yorka izvješćuje Alain Campiotti.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙