WT 8. V. 2002. U POTRAZI ZA BALTIČKOM SIGURNOSTI

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 8. V. 2002. U potrazi za baltičkom sigurnosti "Deset godina može promijeniti jako puno toga. Tko god je sudjelovao u raspravama u svezi širenja NATO-a i EU-a prije deset godina otkrio bi malo sličnosti između stavova koji su postojali tada i rasprave na nedavnoj konferenciji s temom sigurnosti i suradnje baltičke pomorske regije, koja je u Stockholmu održana krajem travnja. Početkom 1990-tih bilo je mnogo pitanja. Oni koji su se protivili širenju NATO-a smatrali su kako bi ono potaklo rusku vojsku da učini nešto zaista ludo i da bi potaklo remilitarizaciju ruske enklave Kaliningrada. Neki su brinuli da bi širenje moglo radikalizirati obične Ruse u tolikoj mjeri da bi demokratskom razvoju bila nanesena nepopravljiva šteta. Drugi su brinuli da će širenje NATO-a stvoriti novu željeznu zavjesu u Europi, iako malo istočnije. Zatim, tu je bila i cijena, koju nitko nije znao odrediti. Zapravo, neki su smatrali da bi sam SAD mogao postati toliko zaokupljen obvezama unutar NATO-a da bismo učinili veliki korak unazad. Drugi su smatrali da bi nuklearno razoružanje bilo obustavljeno. Međutim, kada je u proljeće 1999. godine odluka konačno donesena da se NATO-u priključe Poljska, Madžarska i Češka, otkrili smo da se nebo nije otvorilo i da Rusi nisu poludjeli od bijesa. Većina tih prijašnjih stavova čine se gotovo zastarjelima dok čelnici NATO-a razmatraju mogućnost drugog kruga širenja, o čemu će biti odlučeno na praškom summitu u studenom. Zemlje kandidatkinje za drugi krug širenja NATO-a tri su baltičke zemlje, Slovačka, Slovenija, Bugarska, Rumunjska, Makedonija i Albanija. Danas se planira raspravljati o različitim temama. Aspiracije Poljske kao važnog novog člana NATO-a i utjecajne regionalne sile su priznate. Uspjeh regionalne suradnje između baltičkih zemalja i njihovih skandinavskih susjeda promiče se kao primjer toga kako istok i zapad mogu surađivati. Rat protiv terorizma i uloga NATO-a u njemu ključna je tema rasprave nakon 11. rujna. Isto je i s transatlantskim odnosom. Samo širenje, međutim, smatra se prihvaćenim. Najviše, možda, zapanjuje to da se o Rusiji skoro nikada nije razgovaralo kao o prijetnji. Ni u Americi ni u Europi. Vlade Rusije i SAD-a potpisale su sporazum za stvaranje zajedničkog vijeća Rusije i NATO-a(...). Krajem ovog mjeseca u St. Petersburgu i Moskvi, ruski predsjednik Vladimir Putin i predsjednik Bush potpisat će sporazum za novo dramatično smanjenje količine oružja, a potpisat će i zajedničku obznanu u kojoj će se iznijeti novi strateški okvir. U obznani će biti 'izneseni principi na temelju kojih će Rusija i SAD izgraditi svoj bilateralni odnos u dugoročnoj budućnosti', kazao je ruski ministar vanjskih poslova, Igor Ivanov. I Europska Unija ulazi u pregovore s temom bližih gospodarskih veza s Rusijom, kao temeljem za ruske reforme. Kao što je to švedski premijer Goeran Persson istaknuo na otvaranju stockholmske konferencije, 'baltička regija mogla bi postati najdinamičnija u Europi, posebice ako je uključena i Rusija.' Ruski predstavnik na konferenciji imao je vlastiti plan. 1990-ih, Rusi su običavali govoriti kako, ako se NATO ne bude ponašao dolično, nuklearno oružje moglo bi biti preraspoređeno u Kaliningradu, ruskoj luci koja je prije bila poznata kao Istočna Prusija, koja na jednoj strani graniči s Litvom a s Poljskom s druge. Kaliningrad je dugo smatran potencijalnom točkom zapaljenja. Valerij Ustjunov iz Odbora za međunarodna pitanja u ruskoj Dumi smatra: 'Kaliningrad je zajednički izazov za Rusiju i Europsku Uniju', kazao je, 'a ako bude ignoriran, uzrokovat će ozbiljnu štetu.' Rusi predlažu da Poljska i Litva ukinu obveznu vizu za stanovnike Kaliningrada nakon širenja EU-a, a da EU i Rusija zajednički surađuju kako bi od Kaliningrada učinili Hong Kong Zapada i model za buduću suradnju EU-a. Do tog cilja je potrebno prevaliti dug put. Danas je Kaliningrad kao vojna luka u veoma lošem stanju a ima i najvišu razinu AIDS-a u Europi. Kao što se moglo i pretpostaviti, glasovi koji su upozoravali na oprez zbog poboljšavanja odnosa između NATO-a i Rusije dolazili su iz Srednje i Istočne Europe. Poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski upozorio je da nova formula za zajedničko vijeće NATO-a i Rusije ne smije mijenjati ulogu sadašnjih institucija NATO-a. Suradnja mora biti zasnovana, kazao je, na principu da 'sudjelovanje u donošenju odluka bude u skladu s udjelom u odgovornostima za implementaciju.' Nadamo se da Bushova vlada prati što se događa. Nova Europa konačno poprima oblik, ujedinjujući kontinent a nadamo se da će rezultirat biti mir i napredak", piše Helle Dale.