NJ 5. V. DPA: HUSEIN ŽELI SURAĐIVATI S UN-OM

NJEMAČKA DPA 5. V. 2002. Sadam Husein igra na kartu vremena "Nakon razgovora koje su ovog vikenda dokončali Irak i Ujedinjeni narodi prvi se puta javljaju jasne naznake da bi Bagdad mogao prihvatiti povratak UN-ovih inspektora za oružje. Primjerice, po riječima glavnog tajnika UN Kofija Annana, u trodnevnim su razgovorima prvi puta nakon izbacivanja inspektora 1998. g. sudjelovali i visoko rangirani stručnjaci za razoružanje obje strane. U sljedećem krugu razgovora, zakazanom ovog lipnja, Annan već očekuje 'konstruktivne prijedloge'. Trenutak za popuštanje Huseinova režima nije nasumce odabran. Naime, ponovno uvođenje inspekcija čini se trenutno jednom mogućnošću za bar privremeno otklanjanje američkog napada. Iako nitko na Bliskom Istoku ni u Zaljevu ne podupire službeno američku vojnu intervenciju u Iraku, predsjednik Sadam Husein i te kako ima razloga za zabrinutost. Naime, susjedne države Turska i Kuvajt imaju u Bagdadu status 'kandidata za kolebanje' koji bi - zatraže li to Amerikanci - eventualno mogli - usprkos suprotnim tvrdnjama - staviti svoj teritorij na raspolaganje za američki napad na Irak. U listu Babil najstariji predsjednikov sin Udai Husein optužuje čak Iran, koji je američki predsjednik George W. Bush zajedno s Irakom i Sjevernom Korejom proglasio sastavnim dijelovima 'osovine zla', da surađuje s Amerikancima. 'Iran se pridružio novim planovima za udar na Irak', piše Udai u subotnjem izdanju tog lista. I prošlomjesečni sastanak vođe iračkih Kurda s američkim časnicima i suradnicima obavještajnih službi u Njemačkoj prisiljava režim u Bagdadu na konkretne poteze. Europski stručnjaci za sigurnost očekuju američki napad, potpomognut iračkim oporbenim skupinama, već u listopadu ove godine. No, nakon što je Bagdad proteklih godina uporno odbijao povratak inspektora za oružje uz obrazloženje da su kontrolori obični američki špijuni te da je Irak ionako već obustavio sve programe naoružavanja, Sadam Husein imat će u kontekstu unutarpolitičkih razloga problema s promjenom takve politike. Naime, kako će 'prodati' svom narodu iznenadnu promjenu mišljenja? Zato je moguć tek scenarij po kojem će Bagdad kod Ujedinjenih naroda u zamjenu za povratak inspektora izboriti ispunjenje određenih zahtjeva. Među njih spada ukidanje embarga UN koji je uveden nakon ulaska iračkih vojnih postrojbi u Kuvajt 1990. a rezultirao je siromašenjem širokih slojeva iračkog stanovništva, te pitanje takozvanih zona zabrane leta. Ta područja na sjeveru i jugu Iraka redovito nadlijeću zrakoplovi američkog i britanskog ratnog zrakoplovstva. Osim toga, Iračani žele ovaj puta izboriti vremensko ograničenje misije inspektora za oružje. Glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Mohammed el Baradei, koji je sudjelovao u razgovorima u New Yorku, smatra da bi inspektori 'u slučaju slobodnog pristupa svim kapacitetima mogli dokončati svoj posao u Iraku za godinu dana'. No, upravo je navedeni slobodan pristup svim kapacitetima jedna od najvažnijih spornih točaka između dvije strane. Iračani žele da inspektori prethodno najave svaku kontrolu a stručnjaci UN žele spontano birati objekte istrage kako Iračanima ne bi dali dovoljno vremena za skrivanje eventualno sumnjivih postrojenja ili materijala. Potraga za kemijskim, biološkim i nuklearnim materijalima trebala bi biti jamstvo da Irak više ne raspolaže oružjem za masovno uništenje niti postrojenjima za prozvodnju takvog oružja", ističe Anne-Beatrice Clasmann na kraju priloga.