RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 16.4.02. RAZGOVOR S MESIĆEM

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 16.IV.2002. Stipe Mesić: 'Svi se problemi dadu riješiti' Uoči posjeta Ruskoj Federaciji, dopisnik RIA 'Novosti' iz Beograda razgovarao je s hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem o rusko- hrvatskim odnosima i o budućim izgledima za njihov razvoj: " - Kako ocjenjujete odnose između Hrvatske i Rusije i ulogu Moskve na Balkanu? = Hrvatska i Rusija imaju dobre odnose na političkom planu, nemamo nikakvih otvorenih pitanja. No, nažalost, gospodarske su veze nedovoljno razvijene. Rusija je veliko tržište i kao takvo je iznimno privlačno za Hrvatsku koja je među njezinih prvih pet vanjskotrgovinskih partnera. Za mene je jako važno što Hrvatsku svake godine posjećuje sve više ruskih turista. Prošle je sezone ovdje bilo pedesetak tisuća građana Ruske Federacije. Mislim da se suradnja može proširiti na područjima kao što su brodogradnja, graditeljstvo, proizvodnja lijekova, šport, kultura i izobrazba. Nakon mog posjeta Moskvi počet će tjedan hrvatske kulture, što će vašim građanima omogućiti da se bolje upoznaju s našom zemljom. Hrvatska kao mala država s malim tržištem može biti zanimljiva za Rusiju jer uz turističke znamenitosti možemo ponuditi svoje jadranske luke za provoz ruske robe, a možebitno tržište zemalja na tom području broji 250 milijuna ljudi. Što se tiče uloge Rusije na Balkanu, ona je bila izvanredno velika u doba ratova na ovim prostorima, neposredno nakon njih, a neće se moći zanemariti ni ubuduće. - O čemu ćete razgovarati s Vladimirom Putinom? Planirate li svog ruskog kolegu pozvati u Zagreb? = Bit će to moj prvi susret s Vladimirom Putinom. Rekao bih da je moj radni posjet upoznavanja i političkog dijaloga. Mislim da će naš susret i naš osobni odnos potaknuti na suradnju i predstavnike naših zemalja na drugim razinama. Siguran sam da će u središtu pozornosti biti široka paleta pitanja od uzajamnih odnosa i stanja na području Balkana do općih problema, među kojima na prvo mjesto stavljam prijetnju međunarodnog terorizma. K tome ćemo, dakako, razgovarati o aktualnim krizama, primjerice o bliskoistočnoj. Vladimir Putin je već dobio poziv da dođe u radni posjet Hrvatskoj. Bit će mi jako drago da ugostim ruskog predsjednika i nadam se da će se Putinu uskoro pružiti mogućnost da posjeti Hrvatsku. - Kako se sada razvijaju gospodarske veze? Postoje li čimbenici koji koče te odnose, napose klirinški dug bivšeg SSSR-a i bivšeg SFRJ-a? = Svi se problemi dadu riješiti, treba samo sjesti za pregovarački stol, proučiti ih i riješiti. Riješiti tako da obje strane budu zadovoljne. Gospodarska suradnja za sada ne odgovara postojećim mogućnostima. Sadašnjih sedamsto milijuna dolara robne razmjene između naših zemalja može vrlo brzo narasti na milijardu dolara. Zato se nadam da će moj dolazak u Moskvu pomoći što bržoj uspostavi veza između gospodarskih subjekata. - Mislite li da je politička nestabilnost Balkana dio prošlosti? Je li Hrvatska dosegnula 'prihvatljivu' razinu odnosa sa Srbijom i s drugim republikama bivše Jugoslavije i ne ometaju li neriješeni problemi razvitak turizma? = Mislim da su zemlje koje su nastale nakon raspada bivšeg SFRJ-a na dobrome putu. Jedan od problema preostalih nakon rata koji nema samo materijalnu, već i osjećajnu osnovu jesu ratni zločini. No uvijek govorim o pojedinačnoj odgovornosti za ratne zločine za koje moraju odgovarati konkretni Srbi, konkretni Hrvati, konkretni Bošnjaci, nakon čega će se s dnevnog reda skinuti pitanje kolektivne krivnje. Nikada za rat nisu krivi čitavi narodi, kao što nema dobrih i loših naroda. Mislim da će u daljnjoj normalizaciji odnosa između susjeda na Balkanu važnu ulogu imati nacionalne manjine koje moraju biti most suradnje između država. Hrvatska sada provodi politiku dobrosusjedskih odnosa i brzog rješavanja otvorenih pitanja s neposrednim susjedima, budući da je cilj službenog Zagreba ulazak u Europsku uniju. Što se tiče odnosa sa Srbijom, mislim da je nužna suradnja na svim područjima gdje je to moguće. Mislim da neriješeni problemi s našim susjedima ne ometaju razvitak turizma. Problem je zapravo u turističkoj infrastrukturi. Hrvatska, primjerice, ima teškoća s hotelskim smještajem, jer još postoje hoteli gdje žive izbjeglice iz doba rata. Ti objekti još nisu spremni za rad u turističkoj sezoni. Ipak, u hrvatski turizam polako dolazi strani i domaći kapital koji će pomoći razvitku turističke industrije. - Može li Hrvatska konkurirati, primjerice, Turskoj ili Egiptu koje privlače više stotina tisuća ruskih turista, kada je riječ o dobivanju viza, uslugama i cijenama u vašoj zemlji? = Mislim da može. Otvaranjem predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Moskvi Hrvatska je pokazala da joj je rusko tržište važno i da ga cijeni. Što se tiče viza, postupak dolaska imat će pojedinačni značaj, jer treba imati na umu pogibelj globalnog terorizma, zbog čega su pojačane mjere sigurnosti. Razina usluga i cijene jesu područje na kojemu će konkurencija sve postaviti na svoje mjesto. Hrvatska mora samo svoju ponudu učiniti maksimalno privlačnom."