IT-13.IV.LA STAMPA - NIJE LOPOV GLOBALIZACIJA NEGO BOGATI?

ITALIJA LA STAMPA 13. IV. 2002. Bogate zemlje, vi ste pravi antiglobalisti "Ne krivite globalizaciju, postoji gori neprijatelj protiv kojega se vrijedi boriti. Prosvjedujte protiv vlada koje koriste svjetsku trgovinu u svoju korist, pljačkajući siromašne zemlje i sprječavajući da milijuni ljudi iziđu iz oskudice.(...)Osudite moćne koji Trećem svijetu kradu 100 milijardi dolara godišnje zlorabeći prava slobodne trgovine. Učinite to: pokazat ćete da mimo polemika postoji i dobro lice globalizacije i da planet razmjena bez zapreka može biti bolje mjesto i za one koji se danas tome na nadaju. Tu poruku potpisuje OXFAM, prirodni je sin stalno otvorenog pristupa solidarnosti, stalno prakticiranog u pedeset godina humanitarnih intervencija. (...) Danas je taj odbor snažna institucija, toliko snažna da si može dopustiti kazati 'Lopovi!' vladama u jednom dokumentu i kampanji pokrenutoj u 144 zemlje ('Make Trade Fair') upravo dok WTO priprema novi rundu razgovora o svjetskoj trgovini. 'Velika trgovinska pljačka', slogan je procesa u kojemu su, za razliku, pod optužbom globalizatori a ne globalizacija. Britanska organizacija zapravo tvrdi da bi svjetska trgovina mogla biti 'izvanredna poluga kako bi se smanjilo siromaštvo i održao gospodarski rast'. No, naglašava, 'ta mogućnost nije iskorištena'. Problem nije u tome što bi razmjena bila urođeno protivna potrebama i interesima onih koji imaju malo, nego su problem pravila izmanipulirana u korist bogatih. Jedan slučaj: ako bi Afrika, Azija i Južna Amerika mogle i za samo jedan posto povećati svoj udio u svjetskom izvozu, od siromaštva bi se moglo osloboditi 128 milijuna osoba; samo Afrika proizvela bi obim poslova od 70 milijardi dolara godišnje, što je brojka pet puta veća od pomoći koju taj kontinent prima svake godine. Šteta je, otkriva OXFAM, što u ovim vremenima bogati nemaju ni najmanju želju biti Robin Hood: 'U govorima naglašavaju sve do zamora angažman za siromašne, u praksi zalupe vratima razvoja u lice siromašnima, iskorištavajući namještena pravila i dvostruka mjerila'. Vrvi primjerima: najrazvijenije zemlje troše milijardu dolara dnevno na subvencije za poljoprivredu, s rezultatom da rade 'dumping' na tržištima, i u opasnost dovode živote milijuna malih poljoprivrednika gospodarstava u razvoju. Kao da to nije dovoljno, ustrajava OXFAM, nad izvozom prema bogatijim sustavima stoje tarifne zapreke, četiri puta veće od onih koje oni sami traže. To je namet koji stoji 10 milijardi dolara godišnje, dvostruko od onoga što siromašni primaju kao pomoć. 'Za svaki dolar kojega dobivamo kao humanitarnu pomoć, namještena trgovina krade dva', sažima Jeremy Hobbs, izvršni direktor Oxfam Internationala. (...) 'Sadašnji sustav trgovine je neodrživ', smatra Hobbs, 'no promjena je moguća'. Popis intervencija je dugačak, ide od preustroja WTO-a do ukidanja jednosmjernih tarifnih barijera. Cilj nije srušiti globalizaciju, već iskoristiti je da se učini ono što se može i mora.(...)", piše Marco Zatterin.