WT 3. IV. NEKA TRŽIŠTA VLADAJU

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 3. IV. 2002. Neka tržišta vladaju "Pisati o politici a da se ne zna ništa o gospodarstvu, kazao je moj prijatelj jednom, pomalo je nalik na dubljenje na glavi dok se maše rukama. Veoma je teško izvesti i nema previše smisla. Unatoč tomu, ovo je pokušao zapanjujuće velik broj ljudi, što i nastavljaju činiti, na svoju štetu. Sada kada imamo uvid u prošlost, npr., tko je mogao sumnjati u ishod hladnog rata, s obzirom na usporednu veličinu američkih i sovjetskih gospodarstava? Predsjednik Ronald Reagan jednom je svoje savjetnike pitao - kada je dobio informaciju da Sovjeti imaju više vojnika, više tenkova, više raketa, više svega od SAD-a - 'Čega mi imamo više?' 'Novca', odgovorili su savjetnici. 'Onda ćemo se boriti protiv njih novcem', navodno je odgovorio Reagan. Bitka svjetskih gospodarstava tijekom 20. stoljeća i na početku 21. tema je šestosatne PBS-ove serije s naslovom 'Commanding Heights'. Vladimir Iljič Lenjin autor je naslova, koji se odnosi na strateška područja proizvodnje za koja je smatrao da trebaju biti pod kontrolom države, a autori serije, Daniel Jergin i Joseph Stanislav, osmislili su impresivan pregled ovog opsežnog i složenog pitanja. (...) Na početku serije, autori postavljaju dva veoma dobra pitanja: 'Dok su jezivi događaji koji su se zbili 11. rujna svijet gurali sve dublje u recesiju, pojavila su se nova pitanja o opasnostima novog svjetskog gospodarstva. Može li naš sada izrazito povezani svijet prevladati globalni pad proizvodnje i izdići se iznad drugih kriza? I je li globalni terorizam tamna strana obećanja globalizacije?' Na temelju analize Jergina i Stanislava u prvom dijelu serije, odgovor na prvo pitanje bi svakako trebao biti 'da'. Prvi dio, 'Bitka ideja', pokazuje kako su u bitci između vladine intervencije i gospodarstva slobodnih tržišta koja je trajala čitavo 20. stoljeće, kapitalizam i snage tržišta pobijedile, od SAD-a do Europe do bivšeg Sovjetskog Saveza. Prošlogodišnja recesija gotovo da je nestala, a čak ni spektakularno jezivo uništenje Svjetskog trgovačkog centra nije imalo nikakvog trajnijeg učinka na gospodarstvo SAD-a, pokretač svjetskog rasta. S obzirom na resurse SAD-a i njegovih saveznika s jedne strane i terorista i njihovih državnih sponzora s druge, može li itko ozbiljno sumnjati u to da će teroristi biti poraženi ili obuzdani? Drugo pitanje mnogo je prijepornije. Očito je da je uspjehu s kojim su teroristi Al Qaide izvršili svoje planove pomogla otvorenost našeg društva i sve veća pokretljivost ljudi preko granica. Je li njihov radikalizam ukorijenjen u reakciji na gospodarstvo i politiku 'globalizacije'? Drugi dio, 'Agonija reforme', podsjeća nas na ljudsku cijenu rapidnih pretvorbi u gospodarstva slobodnih tržišta tijekom 1990- tih, iako je jasno da je 'šok terapija' u istočnoj Europi i bivšem Sovjetskom Savezu bila nužna. U Sovjetskom Savezu vladao je poredak jednakosti u bijedi. Kada je komunizam u Rusiji pao, privatizacija koja je graničila s kriminalom stvorila je nekoliko ekstravagantnih pobjednika i milijune gubitnika. U trećem dijelu serije, 'Nova pravila igre', istražuje se to kako su slobodna trgovina i 'globalizacija' koji su obilježili 1990-te rezultirali ponekad agresivnim javnim raspravama. Neki promatrači ističu kako su, unatoč velikim razlikama, teroristi 11. rujna imali i nekih sličnosti s demonstratorima protiv globalizacije iz Seattlea, Geneve, Stockholma i drugih mjesta međunarodnih sastanaka- duboko ukorijenjenu mržnju prema modernom svijetu. Međutim, važno je istaknuti kako teroristi i njihov organizator, Osama bin Laden, dolaze iz dijela svijeta koji globalizacija još nije dotaknula. Zapravo, arapske zemlje uvelike zaostaju u demokratizaciji, poštivanju ljudskih prava, u proizvodnji bilo čega osim nafte. Moglo bi se kazati kako je nepostojanje globalizacije i koristi koje ona donosi ono što motivira bombaše- samoubojice, bilo u SAD-u prije šest mjeseci ili u Izraelu danas", piše Helle Dale.