IT-US-globalizacija, geopolitika, diplomati, supersila-Politika IT-20.III. CORRIERE- KISSINGER U SENATU ITALIJACORRIERE DELLA SERA20. III. 2002."Irak, neprijatelj kojega treba potući""Marcelo Pera, predsjednik Senata, pozvao ga je
održati predavanje o 'globalizaciji i geopolitici'. Bivši državni tajnik Henry Kissinger učinio ga je manje općenitim od naslova. Osim što ga je utemeljio na rizicima koji su izbili na svjetlo nakon žrtava 11. rujna, govorio je kao da savjetuje Italiju da ne nastoji kočiti vojnu akciju protiv Iraka. 'Ako bi oružja za masovno uništavanje bila iskorištena protiv nas Amerikanaca, mogli bi reagirati atomskim oružjem makar ono protiv nas nije bilo upotrebljeno', kategorički je odgovorio Kissinger dopredsjedniku Senata Lambertu Diniju koji ga je pitao je li umjereno osjećati se ovlaštenima vojno intervenirati bilo gdje ni sa kime se ne savjetujući. A 'unilateralizam'? Osjećaj da Amerikanci žele raditi sve sami ne čekajući mandate Ujedinjenih naroda? Kada su u pitanju pitanja sigurnosti, jedne zemlja može djelovati i ako se saveznici ne slažu. Ne može se prihvatiti da neka država drugoj stavlja veto u pitanju njene sigurnosti', bila je teza čovjeka koji je od 1973. do 1976. vodio vanjsku politiku Washingtona s republikancima
ITALIJA
CORRIERE DELLA SERA
20. III. 2002.
"Irak, neprijatelj kojega treba potući"
"Marcelo Pera, predsjednik Senata, pozvao ga je održati predavanje
o 'globalizaciji i geopolitici'. Bivši državni tajnik Henry
Kissinger učinio ga je manje općenitim od naslova. Osim što ga je
utemeljio na rizicima koji su izbili na svjetlo nakon žrtava 11.
rujna, govorio je kao da savjetuje Italiju da ne nastoji kočiti
vojnu akciju protiv Iraka. 'Ako bi oružja za masovno uništavanje
bila iskorištena protiv nas Amerikanaca, mogli bi reagirati
atomskim oružjem makar ono protiv nas nije bilo upotrebljeno',
kategorički je odgovorio Kissinger dopredsjedniku Senata Lambertu
Diniju koji ga je pitao je li umjereno osjećati se ovlaštenima vojno
intervenirati bilo gdje ni sa kime se ne savjetujući. A
'unilateralizam'? Osjećaj da Amerikanci žele raditi sve sami ne
čekajući mandate Ujedinjenih naroda? Kada su u pitanju pitanja
sigurnosti, jedne zemlja može djelovati i ako se saveznici ne
slažu. Ne može se prihvatiti da neka država drugoj stavlja veto u
pitanju njene sigurnosti', bila je teza čovjeka koji je od 1973. do
1976. vodio vanjsku politiku Washingtona s republikancima
Richardom Nixonom i Geraldom Fordom.
Bez mnogo uvijanja. Što se tiče UN-a 'američko javno mišljenje ne
vjeruje mnogo u Ujedinjene narode'. Ako definicija 'osovina zla'
koju je dao George W. Bush uzrokuje rasprave, ove su možda opravdane
glede Irana i Sjeverne Koreje, dok se 'nema mnogo za raspravljati o
Iraku'. Prijeđimo na bitno: 'Saznali smo da neki režimi imaju
oružja za istrebljenje i mogu ih koristiti protiv nas. Europa je još
ranjivija od Sjedinjenih Država. Što trebamo činiti? Čekati da ih
iskoriste?'. Izazov zagovornicima dijaloga: 'Tko odbacuje vojnu
hipotezu mora dati konkretne alternative ne govoreći općenito o
diplomaciji'.
U dvorani za predavanje nazočni su bili doživotni senator Gianni
Agnelli i bivši ministar vanjskih poslova Susanna, podtajnik
Gianni Letta i bivši glavni dužnosnik Farnesine Dini. Imena iz
većine i iz oporbe, visoki dužnosnici, dio upravljačke klase kojemu
nije slučajno upućena poruka. 'Ja ne predstavljam Administraciju,
nju čine prijatelji s kojima se slažem, no njenu politiku
predstavljaju njeni legitimni predstavnici' bila je Kissingerova
premisa. Znak poštovanja spram Mela Semblera, američkog
veleposlanika. Sembler je bio dva sata na doručku s njim. A u
predavaoni je pokazao da cijeni njegovo predavanje. U osnovi, tko
više nije u vladi može si dopustiti mišljenja koje bi neki diplomat
morao ublažiti. Primjerice, kako je Kissinger kazao glede odnosa
između Europske Unije i Sjedinjenih Država: 'Treba ih preispitati.
Ne preispitati ih bilo bi katastrofalno za oboje'. ", piše Maurizio
Caprara.