FRA-LIBERATION 12.4.02. MEĐUNARODNI SUD JE POLITIZACIJA PRAVOSUĐA?

FRANCUSKA LIBERATION 12.IV.2002. Sjedinjene Države upozoravaju na pogibelj od politiziranog pravosuđa "George W. Bush je izgubio. Mjesecima je njegova uprava pokušavala potkopati plan o osnutku međunarodnog kaznenog suda, nastojeći odvratiti druge vlade od potpisivanja dokumenta. U Kongresu, republikanski senator Jesse Helms, davni pristaša radikalnog unilateralizma, pozvao je čak u zakonskom nacrtu na sankcije protiv potpisnika... U očima Amerikanaca, MKS nije samo napad na državni suverenitet, već pogibelj od politiziranog pravosuđa koje prijeti njihovim vojnicima u misijama diljem svijeta. Washington je uzalud pokušavao da dobije izuzeće za Amerikance. Koncem veljače, američki putujući veleposlanik za ratne zločine Pierre-Richard Prosper, ponovno je u Kongresu upozorio na plan o osnutku MKS-a: 'SAD ne može poduprijeti sud koji nema temeljne zaštite od politizacije pravosuđa'. Bijesne što nisu uspjele onemogućiti projekt, Sjedinjene Države razmišljaju danas kako potkopati mladu ustanovu. Tvrde da će izbjegavati svaki dodir sa sudom i da će budno pratiti kako nijedan novčić iz UN-ove blagajne ne bi otišao u blagajnu suda. Financirat će ga samo zemlje osnivači, kako se teorijski predviđa. Kongres pak proučava mogućnost da uskrati javnu pomoć zemljama koje surađuju sa sudom... (...) Washington se odavno protivi sporazumu koji je zaključen u Rimu prije tri godine. Premda ga je Clinton na kraju potpisao koncem 2000., učinio je to isključivo zato da bi mogao pregovarati o dopunama. U biti, i bivši je predsjednik bio protiv njegove ratifikacije. Amerikanci se pozivaju na nacionalni suverenitet. Gary Dempsey, stručnjak u konzervativnom Cato Instituteu, misli da problem nije 'američka jednostranost', već 'zbrka' u europskim glavama, 'između multilateralnih i nadnacionalnih sporazuma'. Po njegovu mišljenju, prijeti opasnost da utemeljitelji na koncu prošire ovlasti suda i na slučajeve koji nisu ratni zločin, omogućujući mu da sudi za zločine protiv okoliša, zločine počinjene putem računala ili zločine u svezi s preprodajom droge: 'To je Pandorina kutija', kaže. Povrh toga, protivnici suda ističu da SAD ne može, zbog svog Ustava, sudjelovati u osnutku suda čijim optuženicima ne sudi porota iz puka. 'Većina argumenata protiv MKS-a nije održiva, misli pak Kenneth Roth, direktor Human Rights Watcha. Neki kažu da će, naspram građana iz drugih država, na njemu biti puno više američkih vojnika koji sudjeluju u operacijama diljem svijeta... Prvo, to im ne daje za pravo da počine ratni zločin, a drugo, Europljani najviše sudjeluju u operacijama očuvanja mira. A što se tiče neslaganja s Ustavom, i taj je razlog varljiv: Vrhovni sud već priznaje zakonitost izručenja zločinaca zemljama čiji sudovi nemaju porotu... Nitko tim zemljama ne niječe pravo da sude Amerikancima. Ako odluče da će tu ovlast prenijeti na MKS, instancu koja daje sva jamstva za obranu, to je njihovo pravo!' Jedan od bitnih razloga zbog kojih Washington odbija priznati sud je što bi MKS jednom mogao suditi nekim američkim vojnim akcijama koje nemaju zeleno svjetlo UN-a. Pogledamo li tko su potpisnici, zemlje iz kojih će se birati suci, Amerikanci mogu mirno spavati: na tom popisu nema njihovih neprijatelja, samo zapadne demokracije", piše Pascal Riche.