ZAGREB/NEW YORK, 11. travnja (Hina) - Svečanim polaganjem dokumenata o ratifikaciji Rimskog sporazuma u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku u četvrtak je formalno započeo proces osnivanja Međunarodnoga kaznenog suda (ICC) kao
prvog stalnog suda koji će goniti počinitelje genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti širom svijeta.
ZAGREB/NEW YORK, 11. travnja (Hina) - Svečanim polaganjem
dokumenata o ratifikaciji Rimskog sporazuma u sjedištu Ujedinjenih
naroda u New Yorku u četvrtak je formalno započeo proces osnivanja
Međunarodnoga kaznenog suda (ICC) kao prvog stalnog suda koji će
goniti počinitelje genocida, ratnih zločina i zločina protiv
čovječnosti širom svijeta.#L#
Nakon što su Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kambodža, Kongo, Irska,
Jordan, Mongolija, Niger, Rumunjska i Slovačka predale svoje
dokumente, u sjedištu UN-a ispunjena je kvota od 60 potrebnih
instrumenata ratifikacije za pokretanje postupka stupanja na snagu
Rimskog statuta kojim se osniva Međunarodni sud.
Rimski statut stupa na snagu 1. srpnja ove godine, odnosno prvog
dana mjeseca, po isteku 60 dana od dana kada je 60. država položila
instrument ratifikacije statuta pri UN-u.
Pravni okvir Suda uspostavljen je na konferenciji UN-a u Rimu na
kojoj su predstavnici 160 zemalja pregovarali pet tjedana dok nisu
došli do teksta Statuta Međunarodnog kaznenog suda koji je potom
glasovanjem prihvaćen 17. srpnja 1998. godine.
Potrebnih 60 ratifikacija prikupljeno je niti četiri godine nakon
Rimske konferencije na kojoj je usuglašen tekst Statuta. Rimski
statut potpisalo je 139 zemalja, a ratificiralo ukupno 66.
Hrvatska je potpisala Rimski sporazum 12. listopada 1998., a
ratifikaciju predala 21. svibnja 2001. godine.
Sjedište suda bit će u Haagu, gdje već rade Međunarodni sud pravde
(ICJ), koji kao najviše pravosudno tijelo UN-a koje rješava sporove
među državama članicama UN-a, te privremeni Međunarodni sud za
ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY).
Za razliku od ICTY-ja, stalni Međunarodni sud (ICC) neće djelovati
retroaktivno, nego će moći kazneno goniti počinitelje zločina
počinjenih nakon stupanja na snagu Statuta.
Taj će sud moći krivično goniti optužene i iz zemalja koje nisu
potpisnice ugovora o njegovu osnivanju ako se zločin dogodio na
teritoriju države koja je članica ugovora ili je takva zemlja
prihvatila nadležnost suda ili je, pak, Vijeće sigurnosti
proslijedilo predmet Sudu.
Procjenjuje se da je potrebno najmanje godinu dana od stupanja na
snagu Rimskog statuta za logističke pripreme za početak rada suda.
Njegov rad financirat će zemlje koje su položile instrumente
ratifikacije Statuta.
Nakon stupanja na snagu Rimskog statuta, u rujnu ove godine
predviđeno je održavanje sjednice predstavnika država članica na
kojoj će se razmotriti proceduralna pitanja a u siječnju iduće
godine mogli bi biti izabrani prvi suci.
Međunarodni sud zaživjet će kao prvi stalni međunarodni mehanizam
utvrđivanja individualne odgovornosti za povrede brojnih zakona,
ugovora, konvencija i protokola kojima je međunarodna zajednica u
posljednjih 50 godina definirala i zabranila sve od ratnih zločina
do kemijskog oružja.
(Hina) ps dh