FRANCUSKA-LE MONDE OD 11.4.02. UTEMELJEN STALNI MEĐUNARODNI SUD

FRANCUSKA LE MONDE 11.IV.2002. Međunarodni kazneni sud kojega će sjedište biti u Haagu, postaje stvarnost "Međunarodna će zajednica uskoro dobiti novo pravno oruđe: stalni Međunarodni sud koji će suditi počiniteljima genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, čije ovlasti neće biti a priori zemljopisno ograničene, za razliku od dvaju postojećih međunarodnih sudova za Ruandu i za bivšu Jugoslaviju. Šezdeset ratifikacija sporazuma kojim se određuje statut suda, koliko je potrebno da sporazum stupi na snagu, zapravo je prikupljeno. Događaj će u četvrtak 11.IV. proslaviti Ujedinjeni narodi i nevladine organizacije koji su puno pridonijeli osnutku suda. (...) U ovoj fazi, velik broj zemalja još nije odobrio sporazum; među njima su Sjedinjene Države, Rusija, Japan, Kina, Indija, Pakistan, Izrael i arapske države osim Jordana. No oduševljenje koje je u srpnju 1998. u Rimu očitovalo 120 država u prigodi prihvaćanja sporazuma, nije bilo bez rezultata. Dokument je otada potpisalo 139 država. Nastavljeni su pregovori oko pripreme popratnih dokumenata (pravila postupka i podnošenja dokaza, sastavnice zločina, sporazum između suda i UN-a, prijedlog o financiranju), u čemu su aktivno sudjelovale čak i zemlje koje su slovile kao najveći protivnici prijedloga na konferenciji u Rimu. Za sve njih, sud je stvarnost s kojom će trebati računati i, premda se neki još žele obraniti od njega neprihvaćanjem sporazuma, shvaćaju ga kao sud koji će biti univerzalan. SAD se ističe žestokim napadajima na Međunarodni kazneni sud (MKS). Demokratska je uprava u sporazum pokušala ubaciti dopune koje bi ustanovu lišile svakog smisla; nije u tomu uspjela, ali je Bill Clinton, pripremajući se za budućnost, ipak potpisao ugovor prije nego je otišao iz Bijele kuće. Danas Bushova vlada širi priču da će povući potpis i jamči da će se u UN-u usprotiviti izdvajanju i najmanjeg iznosa za sud. Tim žestokim napadajima koji neće spriječiti sud da počne raditi, Amerikanci žele otkloniti opasnost koju vide u njemu, naime rizik da se iz političkih razloga sami nađu na optuženičkoj klupi zbog možebitnog upletanja u zemljama koje su prihvatile sporazum. (...) Može li se sud zainteresirati za Bliski istok? Izrael koji je potpisao sporazum nije ga odobrio, a palestinska država koja službeno ne postoji, nije za to imala priliku. Dakle, sporazum se u načelu ne bi mogao primijeniti na dvije zaraćene strane, osim u slučaju (teorijskom) da Vijeće sigurnosti ili država potpisnica sporazuma na čijem su području počinjeni zločini proslijede predmet sudu. A na tom je području samo Jordan odobrio Rimski sporazum. Zacijelo je to učinio radi samozaštite, što je i nekolicinu afričkih zemalja potaknulo da ga potpišu. Kada je riječ o Čečencima, sud im neće biti ni od kakve koristi: teško je zamisliti da će Vijeće sigurnosti u kojemu Moskva ima pravo veta, predati predmet sudu; Rusija je potpisala sporazum, ali ga neće odobriti prije nego riješi taj unutarnji sukob. Drugi će sukobi umaći međunarodnom pravosuđu, ali će mnogi i ući u njegov djelokrug. 'Ne bojim se da će sud ostati bez posla', kaže stručnjak. Ako ugovor stupi na snagu 1.VII., sud tada još neće moći djelovati. Sjednica država članica treba se održati u rujnu kako bi se prihvatili zadnji dokumenti i utvrdili načini imenovanja sudaca i tužitelja. Države će zatim predložiti svoje kandidate i predviđa se da će u Haagu sve biti na svom mjestu početkom 2003. U međuvremenu će privremeni ured primati moguće žalbe i čuvati dokumente", izvješćuje Claire Trean.