US-sud-Kriminal/zakonodavstvo/pravosuđe-Kriminal-Proračun-Organizacije/savezi WT 11. IV. KAKAV ĆE TO SAMO BITI SUD? SJEDINJENE DRŽAVETHE WASHINGTON TIMES11. IV. 2002.Nepravedni međunarodni sud "Današnjim stvaranjem Međunarodnog
kaznenog suda (MKZ) UN se nada da će pravosuđe dobiti međunarodni doseg. (...) No, kao i drugi međunarodni entiteti, njegovu ambicioznu sferu jurisdikcije vjerojatno će ometati njegov birokratski mehanizam kao i sukobljeni hirovi zemalja članica. Ovo predstavlja opasnost jer bi sud koji ostvaruje tek selektivnu pravdu mogao oslabjeti, umjesto da ojača, primjenu pravosuđa diljem svijeta. Sud je ustrojen na takav način da uopće nije vjerojatno da će istraživati zločine osim ako to posebno ne zatraži Vijeće Sigurnosti UN-a. Pet stalnih članica Vijeća- SAD, Rusija, Velika Britanija, Francuska i Kina - stoga će imati veliki utjecaj. Jednako tako, kako Rusija i Kina i same vrlo često teško povrjeđuju ljudska prava, sud bi mogao biti posebno nemoćan u područijma u kojima mu je potreban autoritet. MKZ bi trebao biti međunarodni posrednik pravde. No zanimljivo je to da se sud ne želi baviti međunarodnim vrućim pitanjima niti zločinima 'agresije' ili terorizma, jer ih je navodno preteško
SJEDINJENE DRŽAVE
THE WASHINGTON TIMES
11. IV. 2002.
Nepravedni međunarodni sud
"Današnjim stvaranjem Međunarodnog kaznenog suda (MKZ) UN se nada
da će pravosuđe dobiti međunarodni doseg. (...) No, kao i drugi
međunarodni entiteti, njegovu ambicioznu sferu jurisdikcije
vjerojatno će ometati njegov birokratski mehanizam kao i
sukobljeni hirovi zemalja članica.
Ovo predstavlja opasnost jer bi sud koji ostvaruje tek selektivnu
pravdu mogao oslabjeti, umjesto da ojača, primjenu pravosuđa
diljem svijeta. Sud je ustrojen na takav način da uopće nije
vjerojatno da će istraživati zločine osim ako to posebno ne zatraži
Vijeće Sigurnosti UN-a. Pet stalnih članica Vijeća- SAD, Rusija,
Velika Britanija, Francuska i Kina - stoga će imati veliki utjecaj.
Jednako tako, kako Rusija i Kina i same vrlo često teško povrjeđuju
ljudska prava, sud bi mogao biti posebno nemoćan u područijma u
kojima mu je potreban autoritet.
MKZ bi trebao biti međunarodni posrednik pravde. No zanimljivo je
to da se sud ne želi baviti međunarodnim vrućim pitanjima niti
zločinima 'agresije' ili terorizma, jer ih je navodno preteško
definirati. Ako sud neće rješavati ova pitanja, teško se može
očekivati da će biti globalno relevantan. Ako hendikepirani
međunarodni sud bude smatran idealom, stavovi prema pravosuđu će
postati ravnodušni i cinični.
No tu je i pragmatičnije i hitnije pitanje. Čak da je sud
institucijski i sposoban primjenjivati slijepu pravdu diljem
svijeta, tu je i problematično pitanje kako bi ta pravda tada bila
primjenjivana. U slučajevima u kojima je međunarodni sud bio
učinkovit, posebice nueremberški i tribunal za bivšu Jugoslaviju,
suđenja su uslijedila nakon vojne pobjede. Kako se može očekivati
da će sudske presude biti relevantne ako nema ove vrste vojnog
trijumfa? Je li međunarodna zajednica pripravna početi vojni napad
svaki put kada sud otkrije povredu zakona?
Te manjkavosti dovoljno su velike i važne da MKZ, koji na papiru
djeluje u redu, pretvore u tigra od papira. Umjesto stvaranja
stalnog suda, međunarodna zajednica bi trebala razmisliti o
efikasnom organiziranju procesa ad hoc tribunala kada su oni
potrebni.
Naposlijetku, do pravde nema prečica. Jedini način na koji
međunarodna zajednica može zaista raditi na ostvarivanju pravde
jest metodično pomagati zemljama da jačaju zakonodavstvo u svojim
državama. Ovaj će zadatak najvjerojatnije i biti onoliko težak kao
što se čini na prvi pogled, i ne može ga se započeti fanfarama
međunarodnog suda. Pravdu će graditi svaka zemlja zasebno", stoji u
uvodniku lista.