MEĐUNARODNI KAZNENI SUD (ICC) - OPĆI PODACI

Piše: Sanja Pucak ZAGREB, 10. travnja (Hina) - Međunarodni kazneni sud (ICC), koji će zaživjeti 1. srpnja ove godine nakon što će se u četvrtak ispuniti potrebna kvota zemalja koje su ratificirale njegov statut, bit će nadležan za progon pojedinaca odgovornih za najteže zločine podijeljene u četiri kategorije: genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i agresiju.#L# Pravni okvir Suda uspostavljen je na konferenciji UN-a u Rimu na kojoj su predstavnici 160 zemalja pregovarali pet tjedana dok nisu došli do teksta Statuta Međunarodnog kaznenog suda koji je potom glasovanjem prihvaćen 17. srpnja 1998. godine, s tim da državama članicama ugovora još predstoji dogovor o definiranju pojma agresije, dok su ostale tri kategorije - genocid, ratni zločin i zločin protiv čovječnosti već definirani. Sedam je zemalja u srpnju 1998. glasovalo protiv Rimskog statuta. Iako nije zabilježeno koje su zemlje bile protiv, tri su se izjasnile. Kina je objavila da se usprotivila jer drži da su ovlasti, koje je dobilo sudsko vijeće u predraspravnom dijelu postupka u nadziranju tužiteljstva, nedostatne i da se Statut trebao usvojiti konsenzusom. Glavni prigovor SAD-a bio je na primjenu Statuta na zemlje koje nisu ugovorne strane. Washington je tražio i da se u Statutu prizna kontrolna uloga jednog političkog tijela - Vijeća sigurnosti UN-a u utvrđivanju čina agresije. Izrael je objavio kako ne može shvatiti zašto je na listu ratnih zločina uključeno naseljavanje stanovništva na okupirana područja. Rimski statut potpisalo je 139 zemalja, a do 10. travnja ratificiralo ga je njih 56: Senegal, Trinidad i Tobago, San Marino, Italija, Fidži, Gana, Norveška, Belize, Tadžikistan, Island, Venezuela, Francuska, Belgija, Kanada, Mali, Lesoto, Novi Zeland, Botsvana, Luxemburg, Sijera Leone, Gabon, Španjolska, Južnoafrička Republika, Maršalski otoci, Njemačka, Austrija, Finska, Argentina, Dominikanska Republika, Andora, Paragvaj, Hrvatska, Kostarika, Antigua i Barbuda, Danska, Švedska, Nizozemska, SR Jugoslavija, Nigerija, Liechtenstein, Centralnoafrička Republika, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarska, Peru, Nauru, Poljska, Mađarska, Slovenija, Benin, Estonija, Portugal, Ekvador, Mauricijus, Makedonija, Cipar i Panama. Hrvatska je Statut potpisala 12. listopada 1998., a instrument ratifikacije položen je 21. svibnja 2001. godine. Statut je bio otvoren za potpise do 31. prosinca 2000. godine, a posljednjeg dana potpisale su ga Sjedinjene Države, Iran i Izrael. Administracija Georgea Busha objavila je, nakon što je bivši predsjednik Bill Clinton ipak potpisao Statut, da razmišlja o povlačenju američkog potpisa. Ratifikacije Statuta deponirane su u sjedištu UN-a i dosad su pristigle iz svih dijelova svijeta osim s Bliskog istoka. Sjedište Suda bit će u Den Haagu, gdje već rade Međunarodni sud pravde (ICJ), koji kao najviše pravosudno tijelo UN-a koje rješava sporove među državama članicama UN-a, te privremeni Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) koji bi mogao svoj posao završiti u idućih pet do šest godina. Za razliku od ICTY-ja, stalni Međunarodni sud (ICC) neće djelovati retroaktivno, nego će moći kazneno goniti počinitelje zločina počinjenih nakon stupanja na snagu Statuta. Taj će sud moći krivično goniti optužene i iz zemalja koje nisu potpisnice ugovora o njegovu osnivanju ako se zločin dogodio na teritoriju države koja je članica ugovora ili je takva zemlja prihvatila nadležnost suda ili je, pak, Vijeće sigurnosti proslijedilo predmet Sudu. Procjenjuje se da je potrebno najmanje godinu dana od stupanja na snagu Rimskog statuta za logističke pripreme za početak rada suda. Njegov rad financirat će zemlje koje su položile instrumente ratifikacije Statuta. Nakon stupanja na snagu Rimskog statuta, u rujnu ove godine predviđeno je održavanje sjednice predstavnika država članica na kojoj će se razmotriti proceduralna pitanja a u siječnju iduće godine mogli bi biti izabrani prvi suci. Međunarodni sud zaživjet će kao prvi stalni međunarodni mehanizam utvrđivanja individualne odgovornosti za povrede brojnih zakona, ugovora, konvencija i protokola kojima je međunarodna zajednica u posljednjih 50 godina definirala i zabranila sve od ratnih zločina do kemisjskog oružja. Po podacima Koalicije za osnivanje Međunarodnog kaznenog suda samo u posljednjih 50 godina u svijetu je izbilo više od 250 sukoba u kojima je stradalo više od 86 milijuna civila, uglavnom žena i djece. (Hina) ps maš