IT-9.IV.LA STAMPA-HUSSEIN I NAFTA

ITALIJA LA STAMPA 9. IV. 2002. Rizik planetarne krize ?Jedna orijentalna basna govori o jednoj devi kojoj su svi dodavali novi teret. Jednom je netko tuda prolazio i odložio samo jednu vlat trave na već pretovareni hrbat životinje. Bila je dovoljna ta mala težina da slomi devinu kičmu. Na žalost, tržište nafte uvelike sliči na leđa tog nesretnog četvoronošca. Prije iračke odluke da se zaustavi izvoz nafte, njena je proizvodnja bila nešto malo veća od dovoljne da zadovolji potražnju; ovo malo, ali sigurno ne i zanemarivo, smanjenje riskira promijeniti ravnotežu tržišta. Samo bi Saudijska Arabija mogla povećati svoju proizvodnju kako bi u potpunosti zadovoljila našu žeđ za naftom, ali to neće učiniti jer njen mirovni plan za Palestinu ne napreduje: neka takva izdaja arapske stvari sigurno joj ne bi bila oproštena. Odlukom Saddama Husseina sukob između Izraelaca i Palestinaca otkriva jednu prikriveniju i razorniju dimenziju. Do sada smo si mi Europljani mogli dozvoliti luksuz da ostanemo distancirani promatrači koji moraliziraju. Sada znamo da bi nas pucnji ispaljeni u tom sukobu mogli brzo ostaviti u mraku i hladnoći, da smo taoci suparnika, da, pošto gotovo ništa nismo uložili u našu obranu tijekom posljednjeg desetljeća, u našoj energetskoj opskrbi ovisimo o dobroj volji Amerikanaca i od toga da Bush ne povuče krive poteze. Naravno moguće je da se sve brzo sredi, no odluka iračkog predsjednika, spretno najavljena dok je američki državni tajnik bio na putu prema Bliskom istoku, ne dopušta takav optimizam. Nakon one iračke, usporedna iranska blokada izvoza ostavila bi gladnim neophodne osnovne sirovine cijeli zapad, koji nema nadzor nad njom i bez koje bi se sve moglo zaustaviti u roku od nekoliko mjeseci. Jednako se tako jedna trajna napetost, makar i umjerena, u cijeni nafte može prevesti kao jedan inflacijski pritisak, koji se ne može zanemariti, na oslabljena gospodarstva Amerike i Europe što bi im snažno smanjilo očekivanja oporavka i stvorilo sablast planetarne krize. I to je ta vlat trave na koju moramo računati u ocjeni bliskoistočnog sukoba?, piše Mario Deaglio.