US-E-suparništva-Obrana-Diplomacija-Oružani sukobi-Ratovi IHT 28. III. EUROPA BIJESNA NA AMERIKU SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE28. III. 2001.Europski bijes na SAD dosiže točku ključanja"SAD vodi rat u Afganistanu.
Vojnike ima na terenu na Filipinima i u Kolumbiji. Pokušava pregovarati o mirovnom sporazumu kojim bi se okončao krvavi arapsko- izraelski sukob na Srednjem Istoku. Zadnja stvar koja mu treba jest prepiranje s Europom. No upravo je do toga došlo, kao što su me to u više navrata podsjetili tijekom mog kratkog boravka u Rimu zbog međunarodne konferencije. Najneposrednije iritira Bushova politika u vezi čelika. Nakon toga slijedi Irak. A možda je i najveći prigovor taj da se Bushova vlada, čiji je čelnik znatno popravio svoj ugled ovdje od mog posljednjeg boravka u Europi prije 11 mjeseci, vratila svojoj ranijoj shemi ponašanja. Iz Europske perspektive, Washington djeluje nepredvidivo i impulsivno, što saveznicima jako ide na živce. Najlakše bi bilo odmahnuti rukom na ovo i kazati kako pričaju besmislice. No kada prigovori stižu ne samo od strane kroničnih kritičara kao što su Francuzi nego i od prijatelja kao što su Nijemci, čak i Britanci, Washingtonu ne bi bilo loše da obrati
SJEDINJENE DRŽAVE
THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE
28. III. 2001.
Europski bijes na SAD dosiže točku ključanja
"SAD vodi rat u Afganistanu. Vojnike ima na terenu na Filipinima i u
Kolumbiji. Pokušava pregovarati o mirovnom sporazumu kojim bi se
okončao krvavi arapsko- izraelski sukob na Srednjem Istoku. Zadnja
stvar koja mu treba jest prepiranje s Europom.
No upravo je do toga došlo, kao što su me to u više navrata
podsjetili tijekom mog kratkog boravka u Rimu zbog međunarodne
konferencije.
Najneposrednije iritira Bushova politika u vezi čelika. Nakon toga
slijedi Irak. A možda je i najveći prigovor taj da se Bushova vlada,
čiji je čelnik znatno popravio svoj ugled ovdje od mog posljednjeg
boravka u Europi prije 11 mjeseci, vratila svojoj ranijoj shemi
ponašanja. Iz Europske perspektive, Washington djeluje
nepredvidivo i impulsivno, što saveznicima jako ide na živce.
Najlakše bi bilo odmahnuti rukom na ovo i kazati kako pričaju
besmislice. No kada prigovori stižu ne samo od strane kroničnih
kritičara kao što su Francuzi nego i od prijatelja kao što su
Nijemci, čak i Britanci, Washingtonu ne bi bilo loše da obrati
pažnju na ono što govore.
Europljani nisu nemoćni, kao što su to pokazali prošlog tjedna
svojim odgovorom na iznenadnu odluku predsjednika Georgea W. Busha
da nametne carine i do 30 posto na uvezen čelik iz Europe i Azije.
Amerikanci koji žive ovdje ili koji su doputovali na konferenciju
kojoj sam prisustvovao bili su izloženi velikom pritisku da objasne
očitu kontradikciju između Bushove navodne podrške slobodnoj
trgovini i onoga što je učinio, štiteći proizvođače čelika u krizi u
Pennsylvanii i Zapadnoj Virginii, dvjema republikama u kojima Bush
ima veliku političku potporu.
No, Europljane ne zanimaju isprike. Bijesni su. I spremni uzvratiti
udarac. 'The Wall Street Journal' prošlog je tjedna izvijestio kako
se EU planira osvetiti namećući visoke carine na narančin sok iz
Floride i motorkotače iz Winsconsina(...). Na njihovoj listi za
odstrel su i čelik iz Pennsylvanie i Zapadne Virginie i tekstil iz
Sjeverne i Južne Caroline, također dva republikanska politička
uporišta.
Napadajući na bojnom polju birača (...), izvješćuje 'The Wall
Street Journal', EU će napasti Busha 'tamo gdje bi ga moglo najjače
zaboljeti: na biračkom tijelu.'
Odluka o nametanju carina na uvezeni čelik(...) sve se više čini kao
jedna od najgorih odluka Bushovog mandata.
No sve je ovo bezazleno u usporedbi s europskom tjeskobom zbog
Iraka.
Dio govora o stanju u naciji u kojem se spominje 'osovina zla',
zemljama koje su Washingtonu ponudile snažnu potporu za prvu fazu
rata protiv terorizma prouzročio je pravi šok.
Povezivanje Iraka, Irana i Sjeverne Koreje njima se činilo
besmisleno, a uvjeravanja koja su uslijedila o tome da Bush nema
neposrednih namjera poduzeti vojne akcije protiv Irana i Sjeverne
Koreje samo su pojačale njihove strahove da Bush namjerava
bombardirati ili izvršiti invaziju na Irak.
Amerikance pitaju: što se dogodilo u proteklih par mjeseci da je
uklanjanje Sadama Huseina postao tako bitan imperativ? Ima li
ikakvih dokaza da je Irak bio neposredno uključen u terorističke
napade počinjene 11. rujna? Kime mislite zamijeniti Sadama? I što
će rat protiv Iraka značiti za Izrael, Egipat, Tursku i Saudijsku
Arabiju? Ako je uklanjanje Sadama od ključne važnosti za američke
nacionalne interese, kako će biti zaštićeni interesi susjednih
zemalja?
Europljani bi voljeli čuti odgovore na sva ta pitanja. I voljeli bi
vjerovati u to da Washington zanima čuti ono što govore. Nedostatak
savjetovanja i komunikacije prigovor je koji se već dugo može čuti,
no ovakva razina tjeskobe u Europi do sada se mogla rijetko
vidjeti.
Neki Europljani vjeruju kako Bush provodi misiju osobne osvete
protiv Sadama, odlučan da završi posao koji je njegov otac ostavio
nedovršenim na kraju Zaljevskog rata. To je previše
pojednostavljena interpretacija situacije. No sama činjenica da se
mogu čuti takve sumnje upozorenje je da se zahlađenje u europsko-
američkim odnošajima treba riješiti", piše David S. Broder za "The
Washington Post" a prenosi list.