AU 20. III. APA: PERIŠIĆEVO UHIĆENJE ODRAZ JE BORBE ZA VLAST U DOS-U

AUSTRIJA APA 20. III. 2002. Borba za vlast u Beogradu zasada je neodlučena "Višemjesečna borba za vlast u srpskoj vladajućoj koaliciji DOS bjesni punom žestinom. Dvije suparničke skupine, Demokratska stranka Srbije (DSS) pod vodstvom Vojislava Koštunice i ostale stranke u sastavu DOS-a pod vodstvom srpskog premijera Zorana Đinđića očito više ne mogu riješiti svoje razlike u mišljenjima i međusobne animozitete. Dok raste broj aktera upletenih u borbu za vlast, čelnici DOS-a zasada zastoje izbjeći konačni raspad saveza. No, navodna afera sa špijunažom u koju je upleten čelni dužnosnik DOS-a Momčilo Perišić posljednji je primjer da je sve teže očuvati koaliciju na okupu. DOS-ovo vodstvo koje odnedavno bojkotira Koštunicina stranka, zatražilo je u utorak od šefa države da smijeni ravnatelja vojne sigurnosne službe Acu Tomića. Taj je zahtjev obrazložen činjenicom da su srpskoj vladi pet mjeseci uskraćivane informacije važne za sigurnost države ali i za rad vlade. Nakon sjednice, srpski premijer Đinđić predbacio je također predsjedniku Koštunici da svoj položaj zloupotrebljava u stranačko-političke svrhe. Čelni dužnosnik Koštuničine Demokratske stranke Srbije Dragan Maršičanin zatražio je u ponedjeljak Đinđićevu ostavku. No, DSS se u međuvremenu povukla. U slučaju glasanja o nepovjerenju vladi u srpskom parlamentu DSS po Maršičaninu neće glasati za smjenu vlade. Naime, taj bi potez pretpostavljao suradnju s nekadašnjim režimskim strankama, današnjom opozicijom, naglašava on. Borba za vlast u koaliciji DOS time zasada ostaje neodlučena. No, već sljedećih dana vjerojatno će doći do novih zaoštravanja. 31. ožujka ističe rok američkog Kongresa za uspostavu pune suradnje s haaškim sudom UN za ratne zločince. Suparništva u DOS-u došla su do izražaja odmah nakon izborne pobjede Vojislava Koštunice nad Slobodanom Miloševićem i preuzimanja vlasti u listopadu 2000. g. Prva teška kriza izbila je u ljeto prošle godine nakon ubojstva jednog pripadnika srpske tajne policije koji je navodno održavao kontakte s kabinetom predsjednika Koštunice. Ubojstvo nije razjašnjeno do danas. Jaz u vladajućoj koaliciji neprekidno iskorištavaju i pristaše Miloševićeva režima. U studenom prošle godine pripadnici specijalne policije danima su prosvjedovali zbog uhićenja i izručenja dva potencijalna bosanska ratna zločinca. Srpski premijer odlučio je podvrgnuti ozloglašene 'crvene beretke' kontroli vlade, čime je navukao na sebe kritiku DSS-a. Afera Perišić pokazala je pak da Miloševićeve pristaše i dalje imaju određeni utjecaj u vojnoj sigurnosnoj službi. Naime, uzrok uhićenja podpredsjednika srpske vlade i jednog američkog diplomata nije bila samo navodna špijunaža. Taj je bombastični potez trebao poslužiti i kao upozorenje premijeru Đinđiću koji sljedećih dana mora donijeti odluku o izručenju najbližih Miloševićevih suradnika haaškom sudu. Taj će potez će nesumnjivo prerasti u novo odmjeravanje snaga unutar DOS-a. S druge pak strane ima naznaka da je uhićenje prvog tajnika američkog veleposlanstva u Beogradu, u čijoj su aktovci navodno pronađene audio-snimke sjednica jugoslavenskog glavnog stožera, osiguralo mali predah Đinđićevoj vladi. Beograd neće uskratiti gostoprimstvo američkom diplomatu a američki će Kongres - čini se - biti obziran i neće odmah nakon 31. ožujka obustaviti financijsku pomoć Srbiji. Suradnja sa sudom UN ostat će i nakon tog datuma obvezom Beograda, uvjeravao je ministar vanjskih poslova Goran Svilanović" na kraju analize Brede Ozim.