PARIZ, 21. veljače (Hina/Reuters) - Prema novom istraživanju polovici od 6000 svjetskih jezika prijeti nestanak čime je ugroženo i bogatstvo ljudskog znanja.
PARIZ, 21. veljače (Hina/Reuters) - Prema novom istraživanju
polovici od 6000 svjetskih jezika prijeti nestanak čime je ugroženo
i bogatstvo ljudskog znanja. #L#
Prema "Atlasu svjetskih jezika kojima prijeti nestanak" dominantni
jezici poput engleskog, francuskog, španjolskog, ruskog i kineskog
sve brže i više potiskuju manjinske jezike.
"Izumiranje i nestanak jezika je proces koji postoji tisućama
godina kao prirodna pojava u ljudskim društvima, no promjene se
odvijaju vrlo polako", navodi se u studiji koju je financirala
kulturna agencija Ujedinjenih naroda UNESCO, a koja treba biti
objavljena u četvrtak.
No, dodaje se da je tijekom posljednjih 300 godina primijećen
dramatični porast u nestajanju i izumiranju pojedinih jezika, što
je dovelo do toga da je 3000 ili više jezika koji se danas koriste
ugroženo s visokim stupnjem vjerojatnosti da će izumrijeti.
Prema studiji, nestanak bilo kojeg jezika predstavlja gubitak i
osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje.
Na primjer, postoji niz biljaka s vrlo velikim ljekovitim učinkom
koje su poznate tradicionalnim kulturama. Ako se izgube jezici i
kulture, nestat će i znanje o biljkama i njihovim ljekovitim
karakteristikama.
Gradovi u sjevernoj i južnoj Americi i Australiji bilježe najgore
rezultate u posljednjih 100 godina sa stotinama jezika aboridžina
koji su nestali u Australiji kao posljedica okrutne asimilacijske
politike koja je postojala sve do sedamdesetih godina.
U Europi se radi o čak 50-ak jezika koji su ugroženi, poput keltskih
jezika u V. Britaniji, saamskih ili laponskih jezika u Skandinaviji
i na sjeveru Rusije te niza varijanti jezika kojim govore Romi.
U Aziji najviše su ugroženi manjinski jezici u mnogim dijelovima
Kine. U Africi nestaje između 500 i 600 od 1400 postojećih jezika,
dok ih je 250 neposredno ugroženih.
U Atlasu, čiji je glavni autor pokojni profesor Stephen Wurm,
australski lingvist mađarskog podrijetla koji je govorio oko 50
jezika, navodi se nekoliko razloga za nestanak jezika, uključujući
politike pojedinih vlada i asimilaciju zbog gospodarskih
pritisaka, trendove migracija, bolesti i prirodne katastrofe.
No potreban je odlučni višejezični pristup kojim se mogu spasiti i
najugroženiji jezici, objasnio je profesor Wurm.
Primjerice, krajem 80-ih godina u Japanu je svega osam starijih
ljudi govorilo jezik ainu nakon desetljeća službenog zanemarivanja
tog jezika, no zahvaljujući poticajnoj politici ainu je spašen i
ponovno se koristi.
(Hina) dš bnš