ZAGREB, 28. listopada (Hina) - Sa tek 7.160 hektara navodnjavanih poljoprivrednih površina prošle godine Hrvatska je na posljednjem mjestu u Europi. Istodobno, samo sa iznosom šteta u poljoprivredi od ovogodišnje suše, većim od dvije
milijarde kuna, bilo bi moguće ostvariti navodnjavanje na oko 98 tisuća hektara.
ZAGREB, 28. listopada (Hina) - Sa tek 7.160 hektara navodnjavanih
poljoprivrednih površina prošle godine Hrvatska je na posljednjem
mjestu u Europi. Istodobno, samo sa iznosom šteta u poljoprivredi
od ovogodišnje suše, većim od dvije milijarde kuna, bilo bi moguće
ostvariti navodnjavanje na oko 98 tisuća hektara.#L#
Istaknuto je to na stručno-znanstvenom skupu o stanju i održivom
razvoju hidromelioracijskih sustava u Hrvatskoj održanog danas u
organizaciji Hrvatskog društva za odvodnju i navodnjavanje (HDON),
Ministarstva poljoprivrede i šumarstva (MPŠ), Državne uprave za
vode i Hrvatskih voda.
Nadležne državne institucije trebaju uvažiti činjenicu da je
redovno održavanje i dogradnja postojećih kao i izgradnja novih
hidromelioracijskih sustava glavni preduvjet razvoja
poljoprivrede, a za to je potrebno osigurati stalna financijska
sredstva, naglašeno je na skupu.
Osnovni je cilj ovoga skupa, kazao je predsjednik HDON-a Josip
Marušić, prikazati loše stanje hidromelioracijskog sustava u
Hrvatskoj te potaknuti izradu financijskih i tehničkih rješenja
koja bi omogućila održavanje i dogradnju postojećih te izgradnju
novih hidromelioracijskih sustava.
Marušić je istaknuo kako je Hrvatska na posljednjem mjestu u Europi
po navodnjavanim površinama, kojih je u 1990. godini bilo 13.290
hektara, a u prošloj godini samo 7.160 hektara.
Također je naveo podatak kako je iznos štete u poljoprivredi od
posljedica suše u 2000. godini iznosio 1,4 milijardu kuna, a u ovoj
godini čak 2,08 milijarde kuna. Za navedene iznose moguće je
izgraditi hidromelioracijske sustave za navodnjavanje na 66.560
hektara, odnosno na 98.460 hektara poljoprivrednog zemljišta.
Ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić na skupu je
naglasio važnost održivog razvoja. Također je dodao kako je
ravnoteža gospodarskog, socijalnog i ekološkog učinka značajna za
razvoj poljoprivrede. Istaknuo je i potrebnu povećanja
konkurentnosti i učinkovitosti domaće proizvodnje na svjetskom
tržištu.
(Hina) tp ds